Srednjovjekovna Bosna, kraljevi, banovi, bogata kultura protkana stoljećima unazad, stećci, identitet, dio su večerašnje promocije knjige ” Dobri Bošnjani”, autora Abdulaziza Rizvića, upriličene u okviru kulturne manifestacije ” U susret Ajvatovici”.
” Zahvaljujući podršci i razumjevanju općinskog načelika Senada Selimovića, ovo naučno i važno historijsko štivo večeras se predstavlja donjovakufskoj publici, a određeni tiraž ove knjige nalazi se i u Gradskoj biblioteci Doma kulture” – u svom uvodnom izlaganju istako je direktor Doma kulture Amer Čolak, koji je i organizator promocije.
Osvrćući se na historijske činjenice , stoljetne borbe za identitet, a samim tim i naš opstanak na ovim prostorima, o knjizi Rizvića, govorio je promotor prof. dr. Enes Durmišević.
” Zahvaljujem autoru na ovoj knjizi, jer nam objašnjava ko smo, koji je naš identite , jer dokazuje da smo mi jedan narod, koji se kasnije vremenom zahvaljujući vjeri, podijelo u tri naroda.” – riječi su prof. dr. Enesa Durmiševića.
Mr Nusret ef. Abdibegović, osjetio je istinsku ljepotu svakog napisanog retka u knjizi ” Dobri Bošnjani”, jer nam potvrđuje postojanost, kontinuitet i višestoljetno postojanje na ovim prostorima.
„Autor knjige „Dobri Bošnjani“, Abdulaziz Rizvić bez predrasuda, odvažno, manirom mudrog učenjaka, otvara zatvorene riznice naše povijesti, oslobađa zarobljene umove i tekstove naše historije, te tako pokreće pitanja i razgovore o našoj velikoj povijesnoj kulturi. Ova knjiga govori o voljenoj domovini, njenim bosanskim banovima i kraljevima, vlasteli, velikanima, vjerskim učenjima i slobodi, duhovnim predvodnicima, ljubavi i mržnji, nadi i beznađu, radosti i tuzi, uspjehu i neuspjehu, istini i laži, prijateljima i protivnicima, pravom putu i stranputici, ratu i miru, uglednicima i običnim ljudima, bogatstvu i siromaštvu, vjeri i nevjeri, vjernosti i izdaji, prirodnoj raskoši i dobrim ljudima, te lošem okruženju.“ – svoje izlaganje večeras je završio jedan od promotora Nusret ef. Abdibegović.
Želju za sticanjem novih znanja, te upoznavanja bogate historije Bosne i Hercegovine, još u doba djetinjstva osjetio je Abdulaziz Rizvić – družeći se i igrajući se u blizini stećaka. Fascinirali su ga, i u njemu probudili želju za istraživanjem i s tim i upoznavanjem identiteta svojih predaka.