Hipertenzija ili visok krvni pritisak jedan je od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini.
Ono što je čini izuzetno opasnom jeste to što se najčešće razvija bez simptoma, zbog čega je često nazivaju “tihim ubicom”. To znači da osoba može godinama živjeti sa hipertenzijom, a da toga nije svjesna sve dok ne počne osjećati komplikacije.
Statistički podaci ukazuju da više od 1,5 milijardi ljudi širom svijeta živi sa hipertenzijom, a da gotovo polovina njih toga nije ni svjesna.
Kada je riječ o smrtnosti, podaci su poražavajući. Više od 10 miliona ljudi godišnje umre od posljedica neliječene ili slabo kontrolirane hipertenzije.
U 2023. godini esencijalna (primarna) hipertenzija zabilježena je među pet vodećih uzroka smrtnosti u Federaciji BiH i to kao četvrti vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca i kao drugi vodeći uzrok smrtnosti kod žena, podatak je Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Tema ovogodišnje globalne inicijative, koja je 2005. godine pokrenuta od strane Svjetske lige za hipertenziju (World Hypertension League – WHL), je “Zajedno kontroliramo hipertenziju”.
Provjere krvnog pritiska i edukacija o promjeni načina života, te smanjenju unosa soli u prehrani pomažu u smanjenju rizika od moždanog udara, kardiovaskularnih i bolesti bubrega.
Procjena je da u svijetu blizu 14 posto smrtnih slučajeva nastaje zbog povećanog krvnog pritiska ili komplikacija koje on uzrokuje, što je izuzetno velika brojka, kaže prim. mr. sci. dr. Mirsad Đugum, internista, kardiolog i akupunkturolog.
– Ako tome dodamo da 1,5 milijardi ljudi u svijetu, od 30 do 80 godina života, ima povišen pritisak onda je to ogromna populacija koja je izložena riziku, a kojem mnogi ne pridaju potrebnu pažnju jer i ne znaju koji je dozvoljen nivo krvnog pritiska. Ranije se računalo da je gornja granica 140 mmHg, a sve preko toga smatralo se povišenim krvnim pritiskom. Međutim, svi zdravstveni stručnjaci u svijetu danas su mišljenja da normalni pritisak treba iznositi do 120/80 mmHg. Sve iznad 130/85 mmHg zahtijeva individualni pristup u prehrani i životnim aktivnostima, a sve iznad te brojke mora se medicinski tretirati i redovno kontrolirati – ističe Đugum u povodu 17. maja Svjetskog dana hipertenzije.
Simptomi hipertenzije su brojni, a najčešći su: glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, anksioznost, pretjerano znojenje crvenilo lica, drhtanje mišića, bolovi u grudnom košu slični angini pectoris, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima.
Kada je riječ o komplikacijama, prema riječima Đuguma, visok pritisak vodeći je uzroka oštećenja srca i krvožilnog sistema.
– Veoma često hipertenzija je okidač za moždani udar, koji nastaje zbog naglog povećanja pritiska, a na udaru su i bubrezi te oštećenje arterija krvnih sudova koji vode krv iz srca prema svim organima. Zbog toga dolazi do slabijeg protoka krvi kroz krvne sudove, što uzokuje dalji rast pritiska i razvoj drugih komplikacija koje se manifestiraju oštećenjem očiju, bubrega, krvnih sudova mozga, infarkta srca i moždanog udara – navodi Đugum.
Kod 95 posto slučajeva povišenog krvnog pritiska uzrok je nepoznat (tzv. primarna ili esencijalna hipertenzija), kaže Đugum, dok je kod pet posto njih uzrok poznat (suženje bubrežne arterije, upale bubrežnog tkiva…), i to je tzv. sekundarna hipertenzija.
– Kod većine pacijenata nema pokazatelja šta je dovelo do povećanja krvnog pritiska, ali imamo posljedice i komplikacije toga. Što se tiče starosne dobi, obolijevaju svi, pa i mladi. Raspon je od 30 do 80 godina i to je zaista ogromna populacija – dodaje Đugum.
Naglašava da je srce najviše opterećeno visokim pritiskom.
– Kao što je to motor kod automobila, tako je srce motor u našem organizmu koji mu daje svu snagu i pritisak. Srce napravi blizu 100.000 otkucaja u toku 24 sata. Protok krvi koje ono izbaci u toku samo jednog dana je između 6.000 i 7.000 litara. Ako napravimo poređenje, to je cisterna od šest tona koja prođe kroz tako mali organ težak otprilike 350 grama. Povišen pritisak vrši pritisak na sve krvne sudove kojih je masa u organizmu i uzrokuje ošetećenja njihovih stjenki. Oni vremenom postaju kruti i prave probleme sa dotokom krvi do svih dijelova organizma. Veće promjene na krvnim sudovima, posebno na bubrezima, dovode do slabije komplikacije bubrega (slabija funkcionalnost i filtracija). Oštećenjem krvnih sudova oštećuje se i samo srce, ono gubi na elasticitetu, što uzrokuje srčanu insuficijenciju, a to onda proširenje srca i zadebljanje zidova organa – objašnjava Đugum.
Osim što uništava zdravlje čovjeka, nekontrolisana hipertenzija ogroman je ekonomski teret za zdravstveni sistem i porodice oboljelih.
– Povećan krvni pritisak dovodi do komplikacija koje umanjuju radnu i funkcionalnu sposobnost te uzrokuju invaliditet. Vrlo često takve osobe imaju i psihičkih problema. Da ne govorim o dopunskim komplikacijama koje predstavljaju teret prije svega porodičnom budžetu, a onda i cijelom zdravstvenom sistemu – dodaje.
Zbog toga je, prema riječima našeg sagovornika, veoma važno raditi na stalnoj prevenciji hipertenzije.
– Visok pritisak u većini slučajeva može biti spriječen ili odložen usvajanjem zdravih životnih navika, a to prije svega podrazumijeva zdravu prehranu sa što manje natrija u obrocima (manje od pet grama soli dnevno), fizičku aktivnost (najmanje 150 minuta sedmično), izbjegavanje sjedilačkog načina života, pušenja i konzumiranja alkohola. Za one koji već imaju dijagnozu hipertenzije, nakon uspostavljenje adekvatne terapija koja se mora uzimati na vrijeme, preporučuje se stalni ljekarski nadzor i naravno sve ono što smo već pobrojali – zaključio je Đugum.
Izvor: Faktor