Vrijeme za klasične ručne satove nije stalo. Satovi, posebno skupocjeni, su hedonizam pa ni i u Bosni i Hercegovini ne manjka onih koji taj užitak plaćaju i po nekoliko desetina hiljada KM. Riječ je o luksuzu koji ima svoja pravila.
Tehnološki razvoj je učinio da mjerenje vremena bude sveprisutno. Uređaji, prije svega mobiteli koje skoro ne ispuštamo iz ruku, daju i odgovor na pitanje koliko je sati. Uprkos tome, brojni su oni koji odgovor na to pitanje dobijaju koristeći spravu koja isključivo služi za to – ručni, klasični sat. Ako se njih pita, ove sprave će imati svrhu sve dok se vrijeme mjeri. Dakle, zauvijek.
Istovremeno je mnogima od njih to mnogo više od sata – modni dodatak, statusni simbol i/ili stvar sentimenta. Da ni u Bosni i Hercegovini ne manjka onih koji vole ručne, klasične satove jasno je i iz podataka Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) o njihovom uvozu. Od 2017. do pandemijske 2020. rasla je vrijednost uvoza satova čije kućište nije od plemenitih materijala. Riječ je o satovima cjenovno dostupnim ljudima prosječne kupovne moći.
Tokom 2017. uvezeno ih je u ukupnoj vrijednosti 8,1 milion KM, a 2019. uvezeno ih je u ukupnoj vrijednosti od 11,4 miliona KM. U pandemijskoj 2020. taj iznos je smanjen na 8,8 miliona KM, što je opet više nego u pojedinim predpandemijskim godinama. Prošle godine je znatno porastao u odnosu na godinu ranije te je bio 12,7 miliona KM. Vrijednost uvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 8,3 miliona KM.
Cijena, kupci, trgovci
Sat je užitak koji neki Bosanci i Hercegovci plaćaju po nekoliko desetina hiljada KM. To je svijet istinskog luksuza. Njihova cijena je određena brendom, materijalima od kojih su izrađeni, načinu izrade, mehanizmom. Dobri poznavatelji ovog tržišta, sagovornici Klix.ba ističu da su utoliko više na cijeni ako je riječ o rijetkim modelima. To se odnosi na stare satove koji su najzanimljiviji kolekcionarima kojih ima i u našoj zemlji. Ovakvi satovi su dodatno skuplji ako su bili u vlasništvu poznate osobe i/ili ako se vežu za neki značajan, interesantan događaj – ako imaju priču.
Među najpoznatijim kolekcionarima na našim prostorima bio je bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader. List Nacional je 2007., prije nego što će biti optužen za korupciju, pisao o tome da je riječ kolekciji vrijednoj najmanje 150.000 eura. Novinarskom istragom je utvrđeno da su u kolekciji, između ostalih, bili Rolex, IWC, Panerai i Cartier. Kupci skupocjenih satova su i oni kojima oni predstavljaju investiciju, jer su neki od njih vremenom sve skuplji. Mogu biti posebno dobra investicija tokom inflacije. Bazel i Minhen su gradovi u kojima se održavaju najznačajniji sajmovi skupocjenih satova.
IWC je bio dio kolekcije bivšeg premijera Hrvatske Ive Sanadera (Foto: EPA-EFE/Shutterstock)
Naši sagovornici navode da u Bosni i Hercegovini postoji samo jedan ovlašteni trgovac za ove satove. Pojedini odlaze i u druge države, prvenstveno u Švicarsku, da bi kupili sat. Jedan od značajnijih razloga zašto se odluče za kupovinu u inostranstvu djeluje banalno, ali ne i besmisleno. To je da ne žele biti viđeni da kupuju luksuzni sat.
Najtraženiji brendovi i najčešće kopije
Kod nas među najtraženijim su Rolex, Breitling i Cartier, a najčešće su kopije Rolexa i Breitlinga. Kopija Rolexa u prosjeku košta između 3.000 i 3.500 KM. U Kini se proizvode replike prve klase luksuznih satova i iznimno je teško shvatiti da li je riječ o replici. Da li je replika ili original mogu uočiti oni koji vrlo dobro poznaju satove, i to tek nakon što ih otvore. Prethodno navedeno govori o tome koliko su replike uvjerljive, a neki od poznatih sarajevskih urara smatraju se dobrim poznavateljima satova.
Rolex je najtraženiji skupocjeni sat u Bosni i Hercegovini (Foto: Shutterstock)Kupovina luksuznih satova ima pravila. Bilo da se kupuju u Bosni i Hercegovini ili u drugoj zemlji, trgovcu se moraju ustupiti lični podaci. Ako neko iz Bosne i Hercegovine kupuje u Švicarskoj, trgovac podatke o kupcu i podatke o satu ustupa nadležnima u Bosni i Hercegovini radi plaćanja dadžbina. U priloženoj infografici istaktnuti su podaci UIO o uvozu luksuznih satova.
Sajam skupocjenih satova u Bazelu 2018. (Foto: Shutterstock)Uočljivo je da su 2017. uvezeni satovi u ukupnoj količini od 3,4 kilograma, a čija je vrijednost bila veća od 584.000 KM. No, dvije godine poslije, uvezeni su satovi u ukupnoj količini od 2,3 kilograma, ali čija je vrijednost bila veća od 591.000 KM. Dakle, 2019. je uvezeno manje, ali novčano više vrijednih satova u odnosu na 2017. To je primjetno i kod neskupocjenih satova.
Uvoz skupocjenih satova u BiH od 2017. do septembra 2022. (Infografika: A. L./Klix.ba)
Kako saznajemo, luksuznim satovima najviše se šverca iz Italije i Bugarske. No, šverc je znatno manji u odnosu na raniji period. UIO je od početka ove godine do 23. oktobra zaplijenio dva skupocjena sata, i to Rolex vrijedan 20.000 KM i Hublot vrijedan 16.835 KM.
Klix.ba
