Sedmi kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima ovog vikenda održava se u Sarajevu. Organizatori navode da je kongres idealno mjesto za usvajanje novih znanja o najnovijim svjetskim dostignućima iz oblasti pčelarstva i proizvodnje i primjene pčelinjih bolesti, ali i mjesto gdje se mogu razmijeniti znanje i iskustvo.
Pčelar Senad Hodžić podsjetio je na težak period u pčelarstvu koji je trajao tri godine. Konačno, kaže, ove godine “sreća im se malo osmjehnula“.
“Imali smo fino medobranje. Imali smo u prosjeku 20-25 kg meda po košnici što nam je omogućilo da pokrijemo gubitke u ranije tri godine”, kazao je Senad Hodžić, predsjednik Saveza pčelara Tuzlanskog kantona.
Tokom dva dana kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima planirano je učešće više od 200 učesnika iz 12 država svijeta. Poseban akcenat je na apiterapiji.
“Imamo ovdje priliku slušati preko 30 predavanja profesora, doktora, akademika koji se bave pčelarstvom i pčelinjim proizvodima i koji se bave apiterapijom. A svaki pčelar je mali apiterapeut i on proizvodi za sebe i kupce određene apiproizvode i plasira na tržište Bosne i Hercegovine”, dodao je Hodžić.
“Ovaj događaj je izuzetno važan jer povezuje na neki način akademsku zajednicu, pčelare, prerađivače pčelinjih proizvoda koji djeluju jedinstveno i sinergistički što je puno bolje nego da svaki pojedinačno da djeluje”, kazao je Midhat Jažić, profesor Tehnološkog fakulteta u Tuzli.
Teška situacija u pčelarstvu proteklih godina. Pored slabe paše, pčelari zabrinuti i zbog učestalog pomora i trovanja pesticidima koji se sve više koriste u poljoprivredi, ali i klimatskih promjena. Strategije za razvoj pčelarstva na državnom nivou gotovo da nema. Ipak u nekim kantonima u Federaciji BiH postoje godišnji poticaji.
“Možemo reći da pčelari na području Kantona Sarajevo imaju najbolje poticaje kada je njihov vid proizvodnje u pitanju. I evo nastavili smo to kontinuirano da radimo u protekle dvije godine. Trenutno je u proceduri donošenje novog zakona o poticajima u poljoprivrednoj proizvodnji u šta se ubrajaju i sami pčelari”, istakao je Adnan Delić, ministar privrede Kantona Sarajevo.
Naučno je dokazano kako svaki treći zalogaj koji čovjek pojede ima veze sa radom pčela. Ovi vrijedni insekti oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje.
