Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao “Daylight Saving Time” (DST). To je prvi predložio Benjamin Franklin 1784. godine u eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908. godine, a potom su ga slijedile ostale zemlje.
U Bosni i Hercegovini su se kazalje počele pomjerati 27. marta 1983. godine, dok je još bila pod sastavom bivše Jugoslavije.
Inače, pomijeranje kazaljki sa ljetnog na zimsko računanje ubrzo bi moglo biti prošlost, s obzirom da je Evropski parlament još u martu 2019. godine izglasao ukidanje pravila do kraja 2021. godine.
Odluka još uvijek nije na snazi zbog toga što zemlje Evropske unije nisu odredile da li će se primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Pomjeranje kazaljki donosi određene promjene
Ljetno računanje vremena kreirano je da ljudima pruži sat vremena više dnevnog svjetla, ali stvarnost je da mnogi ljudi, kako se bliži zima i noć ranije pada, započinju i završavaju svoj radni dan u mraku, uz malu mogućnost da provode vrijeme na sunčevoj svjetlosti.
Vraćanjem na zimsko računanje vremena sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, dok će u noći kada se vraćaju kazalje, mnogi ljudi spvati jedan sat duže.
To znači mnogo i vjerovatno će prvobitno biti od pomoći da se ujutro osjećate odmornije i spremnije za svakodnevne obaveze. No, važno je znati da je tako narušena naša stečena rutina te da nam je navečer teže naviknuti se da ranije idemo u krevet.
Kako bi što prije privikli svoje tijelo na ovu promjenu, potrudite se da budete što izloženiji svjetlu, kao i da pokušate svake noći ići u isto ili bar približno vrijeme na spavanje.
Izvor: Klix.ba
