Nagrađeni su za eksperimente s onim što je poznato kao fenomen zapetljanosti – kada dvije čestice utječu jedna na drugu, iako su znatno udaljene, na suprotnim stranama planete ili čak solarnog sistema.
Ovaj fenomen je element kvantne mehanike o kojem se mnogo raspravlja, a fizičar Albert Einstein ga je opisao kao “sablasnom akcijom na daljinu”. Decenijama nakon Einsteinove smrti, eksperimenti trojice fizičara pokazali su da je kvantna zapetljanost stvarna, a ne samo teorijska.
Švedska Kraljevska akademija nauka je saopćila da je radom ovog trojca uspostavljen temelj za novu eru u kvantnoj tehnologiji.
Aspect je rođen u Francuskoj, Clauser je rođen u Kaliforniji, dok je Zeilinger rođen u Austriji. Njihovim otkrićima je unaprijeđen rad fizičara Johna Stewarta Bella, čija je teorema promijenila razumijevanje kvantne mehanike.
Izvršni direktor Američkog instituta za fiziku Michael Moloney je izjavio da je su trojica ovogodišnjih nobelovaca potvrdili da je kvantna mehanika vrlo korisna u svakodnevnici. Prema njegovim riječima, između ostalog, može se primijeniti za kvantno računanje i kvantnu tipografiju. Moloney je poručio da će se ovim promijeniti svijet u praktičnom smislu, a što se odnosi i na kvantno računanje.
“To su rješenja koja će nam pomoću u svemu – od proizvodnje vakcina, razvoja tehnologije do meteoroloških prognoza. Postoji toliko različitih tipova proračuna koje možemo uraditi kvantnom informatičkom naukom, a koje ne možemo uraditi klasičnim računarima”, obrazložio je u izjavi za CNN.
Aspect, Clauser i Zeilinger će podijeliti novčanu nagradu od 10 miliona švedskih kruna (915.000 dolara). Zeilinger je u martu 2020. posjetio Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu (PMF Sarajevo).Podsjećamo, švedski genetičar Svante Paabo je jučer, 3. oktobra, nagrađen Nobelom za medicinu zbog toga što se smatra da je napravio pionirski poduhvat u korištenju drevne DNK za otkrivanje nepoznanica u ljudskoj evoluciji.
Izvor: Klix.ba
