“Razumijevanje nastajanja prašine i razloga zašto je to uopće u domu, može vam pomoći u poduzimanju određenih radnji kako bi usporili njezino taloženje”, kaže Emma Barton, stručnjakinja za čišćenje i osnivačica kompanije Steam Cleaner Help.
Prašina se uglavnom se sastoji od mrtvih stanica kože, grinja, mrtvih čestica insekata, čestica zemlje, peludi, sitnih čestica plastike, bakterija, kose i vlakana s odjeće.
“Mnoge od tih čestica u dom ulaze izvana, kroz prozore i vrata, na cipelama, odjeći, kućnim ljubimcima… Tu su i grickalice koje jedete u kući kao i sitne mrvice ostalih obroka, linjanje kućnih ljubimaca itd. Ali postoji jedan važan mit koji treba razbiti: iako mrtve stanice kože zasigurno čine dio prašine u našim domovima, to nije tako velik postotak kao što možda mislite. Mnogi ljudi pretpostavljaju da više od 50 posto prašine dolazi od mrtve kože, ali u stvarnosti, većinu toga voda odnosi kada se kupamo ili tuširamo pa ne završe na našim podovima već u kanalizaciji”, dodala je.
Prisjetite se onoga što ste učili o statičkom elektricitetu u osnovnoj školi. Kada se prašina kreće u zraku, nakuplja blagi pozitivni ili negativni električni naboj.
“Prašinu tada privlače površine s blagim negativnim ili pozitivnim nabojem, što u konačnici dovodi do gomilanja. Na primjer, tepisi su magneti za prašinu, puno više nego tvrdo drvo ili linoleum”, objasnio je Matthew Baratta iz američke kompanije Daimer Industries specijalizirane za komercijalne i industrijske opremu za čišćenje.
Iako će redovno i raspored čišćenja zadržati prašinu u vašem domu na prihvatljivoj razini, te čestice u zraku neizbježan su aspekt svakog unutarnjeg prostora.
Živimo u relativno zatvorenom okruženju, tako da se prašina zadržava u tepisima i pukotinama. Osim toga, svaki put kada otvorite vrata svog doma, dopuštate pristup većem broju čestica prašine.
