Sezona respiratornih infekcija u Bosni i Hercegovini ove godine je počela znatno ranije nego prethodnih, a broj oboljelih raste iz sedmice u sedmicu. Ambulante su sve punije, dok bolnice bilježe porast težih slučajeva. O razlozima ranog početka sezone, dominaciji podtipa gripe A(H3N2), smrtnim ishodima, ali i važnosti vakcinacije protiv gripe i HPV-a, u emisiji “Novi dan” na N1 govorio je doktor Sanjin Musa, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Atipična sezona i rana pojava virusa
Na upit o tome zašto su se respiratorne infekcije i gripa počele širiti tri do četiri sedmice ranije nego inače i zašto se u Federaciji BiH bilježi oko 10.000 slučajeva sedmično, Musa pojašnjava da je razlog u novoj varijanti virusa.
“Osnovni razlog ranijeg početka sezone gripe ove godine je činjenica da imamo novu varijantu virusa. Sezonska gripa je uzrokovana virusima gripe tipa A i B. Kada govorimo o gripi A, ona ima podtipove, a trenutno govorimo o zastupljenom podtipu A(H3N2). Međutim, unutar tog podtipa imamo varijantu koja je dovela do toga da smo već u novembru počeli potvrđivati gripu. Veću aktivnost bilježimo početkom decembra, a sredinom decembra imali smo vrijednosti koje bismo inače očekivali sredinom januara. Dakle, sezona je počela ranije, intenzitet je postao visok već sredinom decembra, a sada govorimo o široko rasprostranjenom virusu gripe i visokom intenzitetu aktivnosti. Važno je naglasiti da se virus gripe kontinuirano mijenja. To je i jedan od razloga zbog kojih naglašavamo da se svake sezone treba vakcinisati protiv gripe. Ova godina je, u tom smislu, malo atipična u odnosu na prethodne – došlo je do izmijenjene genetske strukture virusa, a to se vidi kroz raniji početak i brže širenje”, rekao je Musa.
Govoreći o podtipu H3N2 i težini kliničkih slika koje uzrokuje, Musa ističe da je intenzitet visok, ali da se pravi utjecaj sumira tek na kraju sezone.
“To još nije u potpunosti jasno. Na kraju sezone sumira se utjecaj gripe i porede se iskustva s evropskim zemljama. Ono što vidimo jeste da je kod svih počelo ranije i da se visoke vrijednosti ostvaruju relativno brzo. Za sada ne vidimo da je težina kliničke slike značajno veća samo zbog ove varijante. Međutim, gripa ima svoj ciklus. Već sredinom decembra prešli smo epidemijski prag, gripa je široko rasprostranjena i intenzitet je visok. Najveći broj zaraženih su djeca, koja na sreću češće imaju blaže kliničke slike i lakše prolaze, ali doprinose širenju infekcije. U jednom trenutku epidemija dođe u fazu kada gripa pronađe put do rizične populacije. Tada se, nažalost, bolnice počinju puniti. Mi pratimo situaciju kroz sentinel jedinice – tamo testiramo pacijente koji dolaze sa slikom teške akutne respiratorne infekcije. Među takvim pacijentima već sada bilježimo pozitivnost na gripu od oko 25%. Na vrhuncu sezone taj udio može biti i do 50%, pa i veći od 50% hospitalizovanih s teškim respiratornim infekcijama bude upravo zbog gripe”, naveo je.
Kada je riječ o bolničkim kapacitetima, dodao je: “I to pratimo. To je utjecaj gripe na zdravstveni sistem. Trenutno procjenjujemo da je impakt srednji, ali se nadamo da vrhunac sezone gripe još nije dostignut. U uobičajenoj sezoni, vrhunac gripe bi bio negdje sredinom februara. Ove godine će vjerovatno biti ranije, jer je sezona počela ranije. Važno je da svi doprinesemo zaštiti najugroženijih – tako smanjujemo pritisak na zdravstveni sistem, posebno na bolničke kapacitete”.
Gripa vs. COVID-19: Kako razlikovati simptome?
Na pitanje o prisustvu COVID-19 virusa i načinu razlikovanja simptoma, Musa naglašava da je bez testiranja teško biti siguran.
“COVID-19 je i dalje prisutan, ali ga sada sporadično detektujemo. Testira se manje, a kliničke slike su uglavnom blaže. U sentinel jedinicama testiramo svakog pacijenta sa simptomima respiratorne infekcije istovremeno na gripu, COVID-19 i RSV – respiratorni sincicijski virus, koji je također prisutan tokom zimske sezone. Intenzivnije testiranje smo počeli već u oktobru. U oktobru i novembru COVID-19 je bio prisutan, nažalost imali smo i nekoliko smrtnih slučajeva, ali sada ga bilježimo sporadično. U decembru i sada u januaru dominantna je gripa. Samo na osnovu simptoma teško je razlikovati o kojem je patogenu riječ jer su simptomi slični. Kod gripe je karakterističan nagli početak, visoka temperatura – preko 38 – i izražena opća slabost, bolovi u mišićima, što vas „veže“ za krevet nekoliko dana. Ali i dalje je teško razlikovati bez testiranja. Masovno testiranje nije potrebno. Na sreću, kod velikog broja ljudi to su infekcije koje prođu same. Mi testiramo prvenstveno da bismo pratili koji virusi cirkulišu i kakva je težina kliničke slike, naročito kod teških akutnih respiratornih infekcija”, pojasnio je Musa.
Što se tiče gubitka čula okusa i mirisa kod novih varijanti COVID-a, napomenuo je:
“To se javlja nešto rjeđe nego ranije, ali jeste jedan od mogućih simptoma. Uglavnom su to tipični simptomi respiratorne infekcije”.
Vakcinacija protiv gripe: “Nije kasno”
Dr. Musa je izrazio zadovoljstvo ovogodišnjim odzivom na vakcinaciju, ali i upozorio na opasnosti koje gripa nosi za hronične bolesnike.
“Ove sezone smo zadovoljni. Vakcinacija je išla dosta dobro. Počela je početkom novembra. Imamo ljude koji se redovno odazivaju svake godine i ove godine je proces protekao dobro. Naravno, količine nisu velike u poređenju s nekim drugim zemljama. Na primjer, u odnosu na Hrvatsku, kod nas se nabavlja desetak puta manje doza. Međutim, bilo je sezona kada 30.000–40.000 doza ostane nepotrošeno. Ove godine interes je bio veći. Provjeravao sam prošle sedmice – u pojedinim kantonima još ima doza, negdje po nekoliko stotina. Federalni zavod također provodi imunizaciju u dvije ambulante, ali mi smo svoje doze potrošili. Naglašavamo: nije kasno. Dok god postoje doze, treba ih iskoristiti. Treba imati na umu da je za sticanje imuniteta potrebno oko 15 dana nakon vakcinacije”, istakao je Musa.
Zatim je naveo da je zabluda uvjerenje da je svaka infekcija u zimskoj sezoni “gripa”.
“Mnogi drugi virusi mogu izazvati slične simptome. Još jedna zabluda je da je gripa bezazlena. Ona nije bezazlena, posebno za rizične skupine: osobe starije dobi i osobe s hroničnim bolestima – kardiovaskularne bolesti, dijabetes, stanja nakon moždanog udara, bolesti jetre, bubrega i drugo. Gripa može pogoršati osnovno hronično stanje”, naglasio je naš sagovornik.
Epidemiolog je potvrdio da su u ovoj sezoni već zabilježeni najteži ishodi.
“U ovoj sezoni imamo dva smrtna slučaja. Prijave još očekujemo jer one dolaze sporije. U prošloj sezoni imali smo 14 smrtnih slučajeva. Uvijek naglašavamo da je to samo mali dio – to su pacijenti kod kojih je gripa laboratorijski potvrđena. Međutim, gripa često ostane nepotvrđena, naročito kod hroničnih oboljenja. Respiratorni simptomi prođu, a pogoršanje osnovne bolesti nastupi nakon desetak dana, a zapravo je gripa bila okidač. Jedna od komplikacija gripe je i to što oslabi organizam, pa može doći do sekundarnih infekcija, najčešće bakterijskih, što može dovesti do komplikovanih upala pluća. Dakle, gripa nije bezazlena bolest i predstavlja opterećenje za zdravstveni sistem. Mi osiguravamo vakcine, pratimo potrošnju i prilagođavamo se”, dodao je.
HPV vakcina: Zaštita za budućnost
S obzirom na to da je januar mjesec podizanja svijesti o raku grlića materice, Musa je govorio i o važnosti HPV vakcinacije.
“Za razliku od gripe, gdje se vakcinišete svake sezone i očekujete efekt odmah, ovdje vakcinišemo adolescente i pružamo im zaštitu kasnije u životu. Učinak vakcinacije vidi se nakon više godina, čak i decenija. HPV vakcina štiti od infekcije koja može dovesti do karcinoma. Ta informacija treba biti važna roditeljima. Mi smo prije tri godine uveli ovu vakcinu i priključili se zemljama koje provode imunizaciju još od početka 2000-ih. Imamo tri godine iskustva, brojke su iz godine u godinu bolje – voljeli bismo da su još bolje”, rekao je Musa.
Zatim je pojasnio da su ciljna skupina adolescenti, dječaci i djevojčice, koji završavaju osnovnu školu.
“Trenutni obuhvat je oko 20–30%. Želimo da bude veći i vjerujemo da će rasti kako se bude više govorilo o tome i kako budu napredovali edukacija i informisanje – i zdravstvenog sistema i roditelja. Samo kratko podsjećanje: u Federaciji BiH svake godine bilježimo oko 150 slučajeva invazivnog karcinoma grlića materice. Nažalost, godišnje oko 80 žena umre od ove bolesti. Imamo vakcinu koja je sigurna i učinkovita, i zato je važno o tome govoriti. U nekim zemljama je ova bolest gotovo iskorijenjena, a mi imamo praktično iste vakcine na raspolaganju”, naveo je.
Na kraju je pojasnio ko se sve može vakcinisati protiv HPV-a u Federaciji BiH.
“Primarna ciljna skupina su mladi koji završavaju osnovnu školu – dječaci i djevojčice. Oni će biti kontaktirani i ponuđena im je vakcinacija. U tom uzrastu se daje i vakcina protiv difterije i tetanusa i tada se razgovara s roditeljima o HPV vakcini. Sljedeća prilika je tokom srednje škole – to je prva nadoknadna skupina. Budući da ne postižemo željeni obuhvat u primarnoj ciljnoj skupini, ostane doza koje se mogu ponuditi i srednjoškolcima, a u nekim slučajevima i studentskoj populaciji. Važno je naglasiti: vakcina sprječava infekciju koja može dovesti do bolesti, ali nije liječenje. Vakcine su preventivne. Otprilike, svi do 26 godina se mogu javiti. Zdravstvene službe prvo kontaktiraju ciljnu skupinu, a zatim, u skladu s raspoloživim dozama, vakcina se može ponuditi i drugima. Također, Kanton Sarajevo nabavlja dodatne doze za šire skupine”, zaključio je Musa.
izvor: N1