Bosna i Hercegovina je apsolutni rekorder u Evropi po broju političkih stranaka. Njihov broj se u posljednjih 26 godina utrostručio. Opravdano se postavlja pitanje da li je politika najunosniji biznis u državi, i zašto je trka za vodeće funkcije postala toliko atraktivna.
Jedna politička stranka na 30 hiljada stanovnika. Svako bi da bude lider, ili da barem proba da se bori za moć, kaže bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić. Dodaje, to nema veze sa demokratijom i političkim pluralizmom nego sa činjenicom da je politika odavno postala najpoželjnije, i što je još važnije, najplaćenije zanimanje u BiH.
VEHID ŠEHIĆ, bivši član CIK-a BiH
„U narodu se kaže, i to je pravilo „Jednom ambasador uvijek ambasador“, ovdje jednom političar, jednom predsjednik, ministar, premijer – uvijek predsjednik, ministar“.
Isti ljudi, ali znatno veći broj poltiičkih subjekata. Pošto su svi tradicionalni nazivi zauzeti, imena stranaka postaju sve kreativnija.
Čak 31 politička partija i koalicija želi da ima poslanike u budućem sazivu Narodne skupštine Republike Srpske. Na listama je 1439 kandidata koji će na izborima tražiti svoju šansu, a samo su 83 fotelje. Preko fotelja lakše se dolazi i do radnih mjesta u javnim ustanovama i preduzećima.
Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da je nametnuta atmosfera da u našoj zemlji bez politike nema ni života.
“Kako se povećava broj stranaka na ovom, uslovno rečeno, opozicionom spektru možemo da posumnjamo da te stranke i ti političari ne mogu da donesu značajan procenat glasova sebi, ali mogu da otkinu glasove utabanim, etabliranim opozicionim strukturama i na taj način doprinesu samo vlasti.“
Javna je tajna da su birački odbori rak rana tehničkih izmjena izbornog zakona.Kupovina biračkih odbora se ponavlja svakog izbornog ciklusa i nema veze sa učestvovanjem u demokratskom izbornom procesu, stav je političkog analitičara Denisa Čarkadžića.
„Tri posto je za entitetski,a pogotovo drzavni nivo je apsolutno nedostizan prag za njih 90%, kada uzmete ukupni broj. Problem sa biračkim odborima – samo pogledajte broj kandidata za predsjednika i podpredsjednika Republike Srpske i sve će vam biti jasno”.
A na tom spisku je 31 ime. Za predstojeće izbore CIK je ovjerio 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija. Za 22 stranke i 2 koalicije više nego tokom izbornog perioda 2014-2018. Političkim strankama opstanak je mnogo lakši nego privatnim firmama, jer se finansiraju javnim novcem, a lakše ih je i osnovati- iz budžeta na svim nivoima, od 2004. do danas izdvojeno je više od 335 miliona maraka.
