Maloprodajne cijene voća u BiH ovog ljeta su dostigle rekord, vjerovatno i najveći u posljednjih deset godina, tvrde prodavci i kupci, a kako kažu voćari, razlog tome su jake suše, kao i cijena uvezene robe, te da najmanju zaradu od ovih visokih cijena imaju domaći poljoprivredni proizvođači.
Da je voće sve skuplje možemo da vidimo prilikom posjete bilo kojoj prodavnici u BiH, gdje se cijena jednog kilograma jabuka kreće od 2,50 KM pa naviše, cijena limuna varira od tri do pet KM, breskve su na cijeni od oko 3,50 KM pa naviše, svježe smokve su pet KM, a kilogram kivija je dosegao cijenu od oko sedam KM.
“Otišla sam da kupim jabuke i kruške, ali sam na kraju kupila banane jer dva kilograma banana manje koštaju od kilograma krušaka. Nije mi jasno i da su cijene citrusa tako visoke, a još je ljeto. Obično tako visoke cijene budu zimi, kad je sezona prehlada. Voće je postalo zaista skupo, ljudi kupuju na komad, a ne na kilogram”, rekla je jedna Banjalučanka koju je ekipa Nezavisnih novina zatekli u prodavnici.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS je kazao da su prvo kasni mrazevi desetkovali rod šljiva, jabuka i krušaka, što je dovelo do znatnog oštećenja voća i pada prinosa.
“Nakon toga smo imali i visoke temperature duži period, kada je došlo do oštećenja plodova koji su se formirali na stablima i imali smo pad kvaliteta te je najveći dio tog voća završio u preradi”, rekao je Marinković.
Dodao je da se uvoz voća u BiH odvija već tradicionalno i neometano. “Imamo niz poremećaja koji su prouzrokovali oscilaciju cijena, kao i porast”, kazao je Marinković.
Na pitanje da li je stav prodavača voća da u posljednjih deset godina ne pamte ovako visoke cijene pretjeran, Marinković kaže da to nije pretjerano te da su one zaista skočile: “Cijene su prihvatljive za one koji novca imaju, a takvih je u BiH jako mali broj. Ono što obeshrabruje su velika poskupljenja mineralnih đubriva. Tako će se ono malo viših cijena koje su poljoprivrednici uspjeli da ostvare pretočiti u kupovinu mineralnih đubriva i repromaterijal za narednu sjetvu.”
Dodao je da će zbog toga poljoprivrednik ostati na istom nivou kao što je bio i prije poskupljenja voća. “Zna se da trgovci od rasta cijena imaju najveću korist, a u konačnici štetu trpe i potrošači, ali i poljoprivrednici”, zaključio je Marinković.
Darko Milošević, predstavnik Upravnog odbora Udruženja voćara RS i uzgajivač šljive sa Majevice, rekao je da su količine voća koje su se proizvele u BiH nedovoljne za bh. tržište.
“Uvijek se pred sezonu berbe jabuka u BiH uveze jabuka koja je stara već godinu dana i nalazila se u hladnjačama u Poljskoj, Austriji i Sloveniji, te ako se uveze pod prvom klasom bude veoma skupa”, rekao je Milošević.
Dodao je da, nažalost, cijene voća u marketima ne odražavaju onu cijenu koju će proizvođači dobiti prilikom otkupa. “Otkupne cijene budu daleko niže, dok su maloprodajne cijene jako visoke. Tako će otkupna cijena jabuke biti oko 0,60 KM za određene sorte jabuka, dok maloprodajna cijena bude, recimo, 1,50 KM. To je nesrazmjeran odnos cijena prema poljoprivrednom proizvođaču u odnosu na cijene u marketima”, kazao je Milošević.
Dosta voća se uvozi u BiH iz Srbije, a prema riječima Miloševića, zbog toga na tržištu imamo dosta uvezene robe koja je često lošijeg kvaliteta u odnosu na domaće proizvode, dok istovremeno ta roba ima i enormno visoke cijene.
“Sam proizvođač u tom lancu najmanje zaradi”, rekao je Milošević.
Milošević dodaje da bh. građani, nažalost, nemaju naviku da kupuju od proizvođača direktno.
“Svi mi koji se bavimo proizvodnjom voća imamo dovoljne količine u hladnjacima i prodajemo to i direktno kupcima, ali su kupci navikli da po voće idu u markete”, naveo je Milošević, dodajući da svako u lancu dodaje svoje marže te kad dođe do krajnjeg kupca voće ima izuzetno visoku cijenu.
Da je ekstremna suša smanjila urod voća i na prostoru FBiH potvrdio je Refik Boloban, predsjednik Udruženja građana za proizvodnju i preradu voća Konjic, koji navodi da je ove godine rod voća prepolovljen.
“Visoke temperature i nedovoljno vode su uticali na to da se prinosi smanje od 40 do 50 odsto”, rekao je Boloban. Istakao je da, nažalost, trgovci nerijetko maržu dižu i do 100 odsto da bi postigli profit.
radiosarajevo.ba
