Zbog čega su NASA-ina svemirska odijela tako skupa

S obzirom na to da NASA od tada nije isporučila nijedno novo takvo odijelo spremno za misiju, sada bi mogli ostati bez skafandera. Ustvari, NASA se sada svodi na samo četiri EVA odijela spremna za let.

Od 2009. godine NASA je uložila više od 200 miliona dolara u razvoj svemirskih odijela, nedavno otkrivajući prototip xEMU. Međutim, još uvijek nema novu flotu svemirskih odijela.

U razgovoru za Business Insider, Cathleen Lewis, kustosica međunarodnih svemirskih programa i odijela u Nacionalnom muzeju zraka i svemira Smithsonian Institution, kazala je kako su svemirska odijela tako skupa zbog toga što su ona kompleksna te da su ona ustvari svemirski brod u obliku čovjeka.

“Svemirsko odijelo mora zaštititi astronauta od vakuuma svemira, od zračenja sunca i drugih tijela, a mora ga zaštititi i od čestica koje se brzo kreću i prelaze do 18.000 milja na sat, koje bi mogle prodrijeti u odijelo. Ono pruža kisinik, komunikacije, telemetriju i sve što je čovjeku potrebno za preživljavanje, sve umotano u jednu malenu svemirsku letjelicu oblikovanu poput čovjeka”, kazala je Lewis.

Svemirska odijela koja NASA trenutno koristi stara su više od 40 godina. Osamnaest odijela razvijeno je za program Space Shuttle 1974. godine. Odjelo broj 1 korišteno je samo za certifikaciju, dok je odijelo dva uništeno tokom ispitivanja na zemlji. Dva odijela izgubljena su u katastrofi Challenger 1986. godine, a druga dva u katastrofi Columbia 2003. godine. Najnoviji gubitak svemirskog odijela bio je jedinica 17, tokom nesreće teretne misije SpaceX-7. Tačan trošak zamjene ove jedinice nije poznat, ali procjene se kreću do 250 miliona dolara. Na preostalih 11 odijela šteta raste, a sedam je u različitim fazama obnove i održavanja. To ostavlja samo četiri svemirska odijela spremna za let u Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Ustvari, prvi NASA-in ženski svemirski odlazak odgođen je jer je svemirska stanica imala samo jedno srednje veliko odijelo. Ova prekretnica konačno se desila kada je NASA poslala školjku srednjeg trupa kako bi se uklopila u postojeće veće odijelo.

NASA je uložila oko četvrt milijarde dolara u razvoj xEMU odijela za svoj program Artemis, koji planira ljude vratiti na površinu Mjeseca do 2024. godine, s ciljem da na kraju ode na Mars.

“Apsolutno postoji osjećaj hitnosti, ne samo zbog toga što je broj odijela relativno mali, već se smanjuju i komponente koje koristimo da bi odijela bila zdrava. Odličan primjer za to su senzori ugljendioksida. Dizajn koji mu trenutno odgovara je nasljeđe, a neke se njegove komponente više ne proizvode. Neki od dobavljača koji su napravili te komponente više uopće ne postoje. Tako je danas CO2 senzor sjajan primjer komponente gdje bi zamjenski dizajn, koji će raditi i za postojeće i za novo odijelo, u osnovi bio zamjena koja je kompatibilna s oba dizajna odijela”, kazao je Jesse Buffington, voditelj istraživanja EVA sistema za razvoj NASA-inog svemirskog centra Johnson.

Najskuplja komponenta svemirskog odijela, kaže Lewis, su rukavice. One su najsloženije, jer su astronautima potrebne za spretnost ruku da bi obavljali posao u svemiru. Unutrašnjost rukavice ima sistem remenica i žica koje ga drže zajedno, a na vanjskoj strani je sistem radijatora toplote, koji omogućavaju astronautu da grije ruke.

“Rukavice su nevjerovatna i zamršena komponenta, ali je ipak odjeća pod pritiskom, uključujući rukavice, jeftinija od sistema za održavanje života. Ruksak koji se nosi na stražnjoj strani tijela visoko je komprimirani niz tehnologija koje čine sve od održavanja temperature do uklanjanja ugljendioksida i nastavka pružanja pritiska u samom odijelu”, istakao je Buffington, prenosi Business Insider.

Hodanje po Marsu, kaže Lewis, razlikuje se od hoda po Mjesecu. Drugačije je okruženje i ima različite opasnosti. Stoga se pri izradi odijela moraju uzeti u obzir sve okolnosti i moguća kretanja astronauta.

“Stoga je neophodno uložiti mnogo novca u njihovu izradu. Svi ti dolari se troše ovdje na zemlji i vraćaju nam se na načine koji u konačnici donose koristi za čitavo čovječanstvo i za poreske obveznike u ovoj zemlji. Također, smanjujemo barijere za ulazak iz komercijalne perspektive. Uključivanjem više kompanija i njihovo takmičenje u inovacijama bi moglo utjecati na smanjenje te cijene”, kaže Buffington.

U pokušaju da razvije tehnologiju po nižim troškovima, NASA često postavlja dizajnerske izazove za inovacije, ponekad u partnerstvu s dizajnerima i kompanijama koje najviše impresioniraju. U izazovu Astronaut Glove 2009, Ted Southern je, kao drugoplasirani, osvojio nagradu od 100.000 američkih dolara. On i njegov partner Nikolay Moiseev, vodeći ruski inženjer svemirskih odijela, iskoristili su svoj dobitak za formiranje Final Frontier Designa.

“Firmu smo osnovali prije 10-ak godina i sve to vrijeme sarađivali smo s NASA-om na komponentama EVA odijela. NASA je naš najveći kupac i do sada smo im isporučivali prototipe komponenti za odijelo, uključujući rukavice, lakat, sklopove ramena, dijelove i komade, ali samo u posljednje dvije godine usredotočili smo se na spajanje cijelog sistema”, istakao je Southern te dodao kako očekuje da će se njihov razvoj odijela kretati u višemilionskom opsegu, ali se nada da će njihov EVA sistem odijela iznositi oko dva miliona dolara po odijelu, ili čak i manje.

Iako NASA nije službeno objavila jediničnu cijenu novog xEMU odijela, sigurno je da će njihovi troškovi biti mnogo veći.

“Ako bismo trebali uzeti dizajn današnjeg odijela i reproducirati kopije tih odijela, vjerujemo da bi nas to koštalo od 15 do 25 miliona dolara po jedinici. Međutim, vjerujemo da dizajn koji danas razvijamo s xEMU-om ne bi trebao ostati samo u tom dometu, mi zapravo vjerujemo da će konkurencija i inovacije koje smo potaknuli smanjiti troškove po jedinici”, kazao je Buffington.

Southern vjeruje da svijetu trebaju jeftinija svemirska odijela, jer smatra da je neizbježno da se “proširimo iznad površine Zemlje”.

“Moramo iskoristiti resurse svemira da bismo održali našu planetu zdravom i živom. Bilo da se radi o svemirskim odijelima ili raketnoj tehnologiji ili sredstvima za život u mikrogravitaciji, sve ove stvari mislim da su važne za budućnost čovječanstva”, poručio je.