Ovo je učinjeno jer Vijeće ministara BiH još nije dostavilo Prijedlog zakona o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu.

– Ko putem štampe, radija, televizije, kompjuterskog sistema, online medija ili društvene mreže, na javnom skupu ili javnom mjestu ili na drugi način javno poziva, izaziva ili podstiče ili učini dostupnim javnosti letke, slike ili neke druge materijale ili sadržaje kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema pojedincu ili grupi ljudi zbog njihove nacionalne, rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, jezika, boje kože, spola, seksualnog opredjeljenja, invaliditeta, rodnog identiteta, porijekla ili kakvih drugih osobina, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine – dio je izmjena Krivičnog zakona BiH.

Nadalje se navodi da onaj ko ovo krivično djelo “učini prinudom, zlostavljanjem, ugrožavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etničkih ili vjerskih simbola, oštećenjem tuđih stvari, skrnavljenjem spomenika ili vjerskih objekata, spomen-obilježja ili grobova, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina”.

Također, kaznom zatvora od jedne do deset godina, prema prijedlogu, kaznit će se onaj ko ova krivična djela učini zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja.

Kako je obrazložio Zvizdić, Zastupnički dom je, početkom decembra prošle godine, zadužio Vijeće ministara BiH da im u roku od 60 dana dostavi Prijedlog zakona o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu. To nije učinjeno zbog čega je i sačinjen prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH kako bi se “bar generalno pokušalo preventivno djelovati na sprečavanje govora mržnje koji imamo sada u javnom prostoru više nego ikada ranije”.

– Naravno, to ne znači da Vijeće ministara BiH nije i dalje u obavezi dostaviti u parlamentarnu proceduru lex specialis Prijedlog zakona o sprečavanju nezakonitog govora mržnje na internetu – naveo je Zvizdić.

Podsjetio je da skoro svi krivični zakoni u zemljama Evropske unije i u zemljama regiona imaju široku formulaciju inkriminarajućeg govora mržnje, uključujudi i govor mržnje na internetu, ali je BiH jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja je i dalje ostala pri formulaciji inkriminacije samo tri oblika govora mržnje i to nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Prijedlog izmjena zakona je proširio taj opseg.

– U Izvještaju Evropske komisije protiv rasne netolerancije (ECRI) iz 2016. godine navodi se da se online mediji u Bosni i Hercegovini sve više koriste za prenošenje govora mržnje, a naročito prostor za komentare na portalima sa vijestima, u internet-izdanjima štampanih medija i na specijaliziranim internet-forumima, a Bosna i Hercegovina je zbog institucionalnog uređenja zemlje i zbog političke klime, naročito pogodna upotrebi govora mržnje – stoji u obrazloženju prijedloga izmjena Krivičnog zakona.