Njemački javni servis ZDF izvještavao je o krijumčarenju oružja na Zapadnom Balkanu, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Podsjetili su u kakvim društvenim okolnostima se to dešava i kod koga to oružje na kraju završi.
Ukazali su na to da je arsenal ilegalnog oružja na Zapadnom Balkanu veliki. Istakli su da je samo tokom prošle godine zaplijenjeno 50 ručnih bombi, 50 kalašnjikova, osam hiljada komada municije i 13 kilograma eksploziva.
ZDF za krijumčare oružja iz BiH navodi da su “snalažljivi”.
“Većinom oružje nalazimo u skrivenim dijelovima kuće. Naprimjer, pronašli smo ručne bombe u dječjim sobama. Eksploziv smo nalazili u garažama, skrivenim mjestima, automobilima. Dakle, svuda”, izjavio je Nermin Sijamhodžić iz Federalne uprave policije (FUP).
ZDF je naglasio da je riječ o oružju zaostalom iz ratova na području bivše Jugoslavije, te da se to oružje sada krijumčari u Zapadnu Evropu, pa i u Njemačku.
Naveli su da je 25 odsto osoba u BiH nezaposleno, prije svega mladih, te da je kriminal u porastu. Dodali su i da su nadležni upoznati o načinu djelovanja kriminalnih grupa.
“Dio grupe oružje traži u gradovima ili među osobama za koje znaju da ga kod njih mogu pronaći. Drugi pripremaju vozila za krijumčarenje. Treći uspostavljaju kontakte s ljudima u Evropi gdje se oružje skladišti za prodaju. Svako ima svoj zadatak. Uglavnom se krijumčari automobilima na putevima u ruralnim područjima, a krajnje odredište je Zapadna Evropa, jer se tamo može dobiti pet ili deset puta više za kalašnjikov ili ilegalne pištolje”, rekao je Sijamhodžić.
ZDF je ukazao na to da oružje završi u rukama kriminalaca, terorista i ekstremnih desničara. Ističu da zapadnobalkanske zemlje pokušavaju staviti pod kontrolu trgovinu oružjem i da je na inicijativu Njemačke i Francuske prije tri godine dogovorena mapa puta.
To je značilo bolju obuku za granične policajce da bi bili efikasniji u otkrivanju krijumčarenja oružjem. Postoji baza podataka o količini zaplijenjenog malokalibarskog oružja i koliko je krivičnih djela počinjeno puškama i pištoljima. Sprovođenje spomenute mape nadgleda organizacija SEESAC u ime Ujedinjenih nacija (UN).
“Još mnogo toga treba učiniti. To se odnosi i na sprovođenje zakona. Govorimo o radu policije, boljem pronalasku oružja i istragama počinilaca. Naravno, važna je i uloga tužioca”, kazala je Bojana Balon iz SEESAC-a.
Oružje zaostalo iz rata se i uništava, a jedno od mjesta uništavanja je Banjaluka, podsjetio je ZDF.
izvor: nezavisne.com
