“Ova odluka važna je i za neometan nastavak ranije ugovorenih poslova, ali i za sklapanje novih poslovnih ugovora koji će doprinijeti povećanju izvoza ove robe iz BiH”, ističu iz Komore.
Koliki je njen značaj govore podaci da je za 11 mjeseci izvezeno voće i povrće u ukupnoj vrijednosti od 165.340.780 KM, što je više za 12.912.883 KM ili osam posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je od ukupnog izvoza voća i povrća na tržište EU izvezeno 89.956.446 KM, što predstavlja 54 odsto ukupnog izvoza voća i povrća.
U navedenom periodu uvezeno je voće i povrće u ukupnoj vrijednosti od 282.317.553 KM, što je više za 0,18 posto u odnosu na 11 mjeseci 2019. godine, a od navedenog uvoza 49 posto odnosi se na uvoz iz EU.
U istom periodu izvezeno je vino u vrijednosti od 5.073.846 KM, što predstavlja smanjenje od 1.491.999 KM ili 20 posto u odnosu na 11 mjeseci prošle godine, a od navedenog iznosa 3.839.6523 KM je izvoz prema EU, što predstavlja 76 posto ukupnog izvoza vina.
Uvezeno je vina u ukupnoj vrijednosti od 21.361.697 KM, što je manje za 5.976.161 KM ili 22 posto u odnosu na isti period prošle godine, a od ukupno uvezenog vina u BiH, 35 posto je sa tržišta EU.
Iz Spoljnotrgovinske komore napominju da je povećanje proizvodnje voća i povrća posljednjih godina rezultat značajnih investicija na području cijele BiH.
“Godišnja proizvodnja svježeg voća i povrća iznosi oko 150 miliona KM, od čega se oko 40 posto plasira na inostrano tržište. Od voćarskih kultura najzastupljenije su šljiva, jabuka, kruška, grožđe, malina, jagoda, trešnja i šumski plodovi, a od povrtarskih kultura prednjače krompir, kupus, krastavac, paradajz, paprika”, navode iz Komore.
Najviše se izvozi svježa šljiva, smrznuta i svježa malina, šumski plodovi, trešnja, kornišoni, paradajz, krompir, a četiri proizvoda za koje BiH ima značajan suficit u trgovinskoj razmjeni sa ostalim zemljama su šljiva, malina, trešnja i krastavac kornišon.
“Većina proizvođača prati savremene trendove, kao i tehnologije koje se danas koriste u ovoj proizvodnji i koriste standardne koji se traže od kupaca iz zemalja članica EU, kao što je Global GAP, te ISO standard. Također, danas se ovaj sektor može pohvaliti i korištenjem visokosofisticirane opreme, pogotovo u preradi voća, gdje pojedine firme raspolažu najmodernijom opremom koja je danas dostupna”, naglašavaju iz Komore.
Odluka EU o Autonomnim trgovinskim mjerama, kojom se do kraja 2025. godine produžavaju dosadašnje trgovinske povlastice za izvoz proizvoda koji nisu obuhvaćeni sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/, odnosno za koje je SSP najpovoljniji, objavljena je u Službenom glasniku EU i stupila je na snagu u utorak, 22. decembra.