Muhammed a.s. rođen je 571. godine. A sam termin mevlud označava rođenje, ali je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se vjerske manifestacije organizirane i drugim povodima na kojoj se okupi veliki broj muslimana naziva mevludom.

Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, najodabraniji je Allahov poslanik i vjerovjesnik. On je pečat svih vjerovjesnika.

Obaveza njegovog ummeta jeste da se probudi iz nemara, da se vrati svome Poslaniku, da ga upozna, cijeni i poštuje, da veliča njega i njegov sunnet, da ga slijedi, kako u govoru, tako i u djelima.

Sunnet Allahovog Poslanika je putokaz kroz život svakog muslimana i život, djelo i sam Poslanik treba da bude uzor svakome od nas.

Smisao slanja poslanika je bio da ljudima donesu božansku riječ, da je realizuju u svojoj praksi, te da budu uzori u svakom pogledu ljudskog života. Svaki poslanik poslan je svome narodu, ka svojoj kulturi i običajima. Razlika između Muhammeda a.s. i ostalih poslanika i vjerovjesnika je i u tome što je on poslan svim svjetovima (narodima), dok su ostali poslanici imali misiju poslanstva i vjerovjesništva samo u svome narodu.

Kur’an o njemu kaže u suri El-Enbija: “A tebe smo poslali samo kao milost svjetovima”.

Muhammed, a.s., rođen je kao siroče, otac Abdulah je preselio dva mjeseca prije njegovog rođenja, a majka, hazreti Amina, umrla je dok je bio mali dječak, kao i njegov djed Abdul-Mutallib, koji je vodio brigu o njemu.

Uvijek je bio uzoran, moralan, častan i plemenit. Bio je imam, predvodnik džemata, vođa zajednice i države u kojoj su živjeli svi ljudi, bez obzira na vjeru.

Organizirao je sve službe koje su fantastično funkcionisale za potrebe društvenog života, inicirao donošenje ustava, osmišljavao tadašnju politiku kao i samu odbranu države.

Čitajući djela o njegovom životu može se vidjeti kako je učestvovao u društvenom životu, ženio se, brinuo o porodici, bio vladar i sudac, a borio se i u mnogim ratovima u kojima je trpio bolna iskušenja.

Ljudska srca plijenio je toplinom svoje iskrene riječi i blagošću, jer je poznavao ljudsku prirodu čovjeka sa kojim je razgovarao, njegove tajne srca i duše.

Jedne prilike je kazao “Niko od vas neće biti vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi i sebi”, prenose Buhari i Muslim.

A da su ga poštivali i drugi možemo vidjeti iz riječi Mahatma Gandija, koji kaže: “Poželio sam upoznati tog čovjeka koji neosporno plijeni srca miliona i miliona ljudi. Nedvojbeno sam se uvjerio da sablja nije bila sredstvo pomoću kojeg je islam stekao svoju poziciju, već je to bila jednostavnost tog poslanika praćena preciznošću, ispunjavanjem datih obećanja te njegova potpuna odanost prijateljima, privrženost sljedbenicima, hrabrost i apsolutno pouzdanje u Gospodara tokom izvršavanja svog poslanja”.

Lav Tolstoj se divio islamu i Muhammedu a.s., te je kazao: “Muhammedu je dovoljno da bude ponosan to što je jednu primitivnu zajednicu ogrezlu u krvi izbavio iz vraških kandži ružnih običaja. Muhamedov vjerozakon će svijet voditi u sporazumjevanje s razumom i mudrošću”.

Tokom ovog mjeseca održavaju se prigodna predavanja, uče mevludi, a centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini bit će održana sutra u Gradskoj džamiji u Bihaću sa početkom u 18.30 sati.