Jedan naizgled običan virus uspio je bitno poremetiti način života kakav smo poznavali dosad. I premda smo se i ranije suočavali s pandemijama bolesti izazvanim virusima, svijet se nikada dosad nije u ovolikoj mjeri izmijenio zbog pojave neke nove bolesti, piše BBC.
Zbog čega je koronavirus drugačiji? Što to u njegovoj biološkoj prirodi predstavlja posebnu prijetnju našim životima?
Majstor prerušavanja
Dođete li u kontakt s virusom, on u početnoj fazi može prevariti vaš organizam. Koronavirus se može proširiti plućima i dišnim putevima, a da naš imunosni sustav i dalje misli da je sve u redu.
“Ovaj virus je majstor prerušavanja – može se razmnožiti u vašem nosu, a da se vi pritom i dalje osjećate odlično”, kaže profesor Paul Lehner sa Sveučilišta u Cambridgeu.
Pošto koronavirus prodre u stanice, one počinju ispuštati posebne kemikalije, interferone, koji ostatku organizma i imunosnom sustavu signaliziraju da nešto nije u redu.
No koronavirus posjeduje “neverojatnu sposobnost” onesposobljavanja te kemijske signalizacije, pojašnjava prof. Lehner, dodajući da “koronavirus to čini tako uspješno da pojedinac i ne shvaća da je zapravo bolestan”.
Lehner kaže i da se tijekom proučavanja zaraženih stanica pod mikroskopom ne vidi da su inficirane, premda testovi pokazuju da su “prepune virusa”. Slikovito kaže da je to “još jedan as u rukavu” na koji koronavirus računa.
Ponaša se po načelu “udri i bježi”
Količina virusa u našem organizmu vrhunac doseže samo jedan dan prije nego što se razbolimo, no treba proći bar još tjedan dana prije nego što se u pacijenta razvije stanje koje će zahtijevati hospitalizaciju.
“To je uistinu briljantna evolutivna taktika, jer vas virus neće odmah potjerati u postelju. Vi i dalje možete izlaziti i funkcionirati na uobičajen način”, kaže Lehner.
Ovaj bismo virus mogli usporediti s vozačem koji pregazi osobu na pješačkom prijelazu i potom pobjegne. Na taj način uspijeva pronaći i iduću žrtvu prije nego što se prva oporavi ili umre.
Najjednostavnije rečeno – “virus ne mari hoćete li se vi oporaviti ili ćete umrijeti, on jednostavno udari i nestane s mjesta događaja”, kaže Lehner.
Po opisanim značajkama koronavirus se bitno razlikuje od SARS-a koji se proširio 2002. godine. Naime, on je bio najzarazniji nakon što se osoba razboljela, a u tom je trenutku već znala da se mora izolirati.
Virus je nov, a naša tijela potpuno nespremna
Sjećate li se prethodne pandemije? Ljudi su 2009. bili u velikom strahu od svinjske gripe, no na kraju se ustanovilo da taj virus i nije u tolikoj mjeri smrtonosan koliko se u početku mislilo, jer su starije osobe već posjedovale određenu vrstu zaštite, zbog sličnosti virusa s dotad poznatim sojevima gripe.
Postoje još četiri koronavirusa koja napadaju ljude, a simptomi bolesti poklapaju se sa simptomima obične prehlade.
Prof. Tracy Hussell sa Sveučilišta u Manchesteru kaže da je koronavirus “nov, a naš imunosni sustav nespreman za njega” te dodaje da novi koronavirus može biti “pravi šok za imunosni sustav”.
Ovaj nedostatak ranije zaštite može se usporediti sa situacijom kada su Europljani sa sobom u Novi svijet ‘odnijeli’ vodene kozice koje su za tamošnje stanovništvo imale smrtonosne posljedice.
Stvaranje imunosnog odgovora od nule predstavlja velik problem za starije osobe, čiji imunitet postupno slabi. Borba protiv infekcije za naš je organizam niz pokušaja i promašaja imunosnog sustava, sve dok se organizam s virusom na kraju ne izbori.
No treba istaknuti da stariji ljudi imaju manje T-stanica, ključne komponente imunosnog sustava pa je borba protiv koronavirusa ujedno i teža.
Koronavirus povlači neočekivane poteze
Covid-19 počinje kao obična infekcija pluća, premda se manifestira na neuobičajen način, a može utjecati na cijeli organizam. Prof. Mauro Giacca s londonskog King Collegea kaže da su brojne karakteristike koronavirusa “specifične” za bolest koju izaziva, što ga čini “drugačijim od bilo kojega drugog virusnog oboljenja”.
Pojašnjava kako virus ne samo da ubija stanice pluća, već ih čini disfunkcionalnima, a one se zatim udružuju u velike disfunkcionalne stanice koje, čini se, u organizmu ostaju još neko vrijeme.
Giacca dodaje i da, premda u slučaju prebolijevanja težeg oblika gripe uslijedi “potpuna obnova pluća, to nije slučaj s koronavirusom”.
Zgrušavanje krvi još je jedna od čestih posljedica koronavirusa. Kemikalije koje utječu na zgrušavanje krvi su po “200, 300 ili 400 puta” veće u nekih pacijenata, kaže prof. Beverly Hunt s londonskog King's Collegea.
“Iskreno, u svojoj dugoj karijeri dosad još nijedanput nisam vidjela pacijente kod kojih krv postaje tako ljepljiva”, rekla u intervjuu za Inside Health.
Puno pacijenata pati od pretilosti
Posljedice covida-19 teže su u pretilih osoba, a masne naslage oko struka povećavaju opasnost od toga da pacijent završi na intenzivnoj skrbi ili podlegne posljedicama infekcije, što je još jedna nova pojava.
“Snažna korelacija s gojaznošću nešto je što dosad nismo zamijetili kada su posrijedi ostale virusne infekcije. Primjerice, pretili ljudi obično bolje podnose bolesti pluća”, kaže profesor Stephen O'Rahilly sa Sveučilišta Cambridge. Dodaje da je to “još jedna specifičnost koronavirusa, jer nije zamijećena u pacijenata koji se zaraze sezonskom gripom”.
Zalihe masnoća u tijelu, odnosno u organima poput jetre, izazivaju metaboličke poremećaje kada se susretnu s virusom. U pretilih su pacijenata češće upale i nastanak proteina koji rezultiraju zgrušavanjem krvi.
izvor: N1 / BBC
