Prije tačno 103 godine u Stocu je rođen najveći bosanskohercegovačkih pjesnika, koji je obilježio čitavu jednu kulturno-historijsku eru naše države.
Riječ je o Mehmedaliji Mak Dizdaru, “pjesniku stećaka” kako je često nazivan.
Mehmedalija Mak Dizdar, koji je rođen 17. oktobra 1917. godine, u Stocu je završio osnovnu školu, nakon čega je otišao u Sarajevo, gdje će živjeti sve do smrti 14. jula 1971. godine.
Pjesnik čija se djela Kameni spavač i Modra rijeka ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke prošlog stoljeća, bio je jedan od umjetnika koji su pokušali sastaviti sliku jednog svijeta koji je nekada davno bivao na ovim prostorima, a kojeg više nema.
Facebook: Mak DizdarPo dolasku u Sarajevo ovaj pjesnik je pisao za novine i časopis Gajret, nakon čega je u ilegali proveo dio Drugog svjetskog rata kao član Narodnooslobodilačkog pokreta. Sve to dovelo ga je do pozicije urednika lista Oslobođenje, koju je je uskoro zamijenio profesionalnom karijerom književnika i uredničkom pozicijom u listu Život.
Dalji tok njegovog života doveo ga je do osnivanja Seljačke knjige, izdavačke kuće čiji zadatak je bio prosvjećivanje širokih narodnih masa, a uskoro će njegova “kuća” prerasti u Narodnu prosvjetu.
Mak je u godini svoje smrti objavio poetsku zbirku Modra rijeka, koja je sadržala istoimenu pjesmu čime se istinski proslavio kao pjesnik, a ovu pjesmu europska kritika imenovala je “europskom pjesmom”. Druga važna zbirka u njegovom umjetničkom opusu bila je svakako zbirka Kameni spavač, kojom je težio da, kroz historijsku vizuru srednjovjekovnog čovjeka, arhaičnim jezikom i jezikom epitafa, probudi spavača pod stećkom u našim mislima.
Pjesnika koji je Bosnu definirao stećcima i tezom da je ova zemlja prkosna od sna, koji je sanjao o pravdi i radio pravdu, nagradio je sarajevski bend Indexi, snimajući pjesmu, a kasnije i album pod nazivom Modra rijeka, čime je dodatno zacementiran status Dizdara kao autentičnog bosanskohercegovačkog pjesnika.
