U Izraelu se danas održavaju parlamentarni izbori, a glasači će, između ostalog, odlučiti i ko će biti novi premijer. Ova odluka mogla bi uveliko odrediti hoće li mir na Bliskom istoku ostati san ili potencijalna stvarnosti, prenosi Blic.
U centru izbora nalaze se aktuelni premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu), na čelu desničarskog Likuda, koji se bori protiv centrističkog kandidata nedavno oformljene Plave i bijele partije Benija Ganca (Benny Gantz).
Ganc je bivši šef osoblja izraelskih snaga sigurnosti, što znači da njegov stav po pitanju mira u ovom regionu svijeta ima kredibilnost u očima nekih glasača. Gancova partija pozvala je na ukidanje kontroverznog zakona o jevrejskoj nacionalnoj državi naroda. Ovaj zakon je usvojen prošle godine i marginalizira stanovnike Izraela koji nisu Jevreji. Ganc je obećao i nastavak pregovora sa Palestinom i arapskim susjedima.
– Inicirat ćemo regionalnu konferenciju sa arapskim zemljama koje žele stabilnost i produbiti proces odvajanja od Palestinaca, dok čuvamo beskompromisne sigurnosne interese države Izrael – piše u povelji njegove partije.
Netanjahuu prijete optužbe za korpuciju, što dodatno potkopava njegove izglede na izborima, ali ne znači nužno da će Ganc pobijediti. Čak i ako pobijedi, ne znači da će imati političku moć da oformi parlamentarnu koaliciju koja bi Izrael vratila za pregovarački sto sa Palestincima.
-
Beni Ganc i Benjamin NetanjahuFoto: (Agencije)
Postoji, međutim, jedan značajan faktor koji bi mogao utjecati na ishod izbora, a to je da li će se palestinski glasači pojaviti na biralištima. Palestinci koji imaju pravo na glasanje čine 17 posto izbornog tijela, ali mnogi od njih pozvali su na bojkot izbora. Neki smatraju da izbori pružaju demokratski legitimitet državi dok podrivaju stanje Palestinaca na okupiranim teritorijima, dok drugi ističu da učešće na izborima ipak može imati pozitivnog utjecaja.
– Ne znači da ćemo osloboditi Palestinu, ali glasanjem bi Netanjahu mogao ostati bez stolice, a to bi bio progres – rekao je palestinski reper Tamer Nafar i pozvao na izbore.
Drugim riječima, to znači da on planira stvoriti teritorijalne “džepove” u spornim oblastima. Hodanje nasuprot vjetru međunarodnih očekivanja je Netanjahuov način djelovanja. U svojim naporima uglavnom je nailazio na podršku američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), koji je prošle godine zvanično premjestio diplomatsko predstavništvo iz Tel Aviva u Jerusalem i tako legitimizirao Netanjahuove tvrdnje da Jerusalem pripada jevrejskoj državi.
Ovo je razbjesnilo većinu u međunarodnoj zajednici. Jerusalem je glavna tačka mirovnih pregovora između Izraela i Palestine i većina država ga ne priznaje kao izraelsku prijestonicu.
Također, Tramp je u martu priznao izraelski suverenitet nad Golanom, što je bacilo još ulja na vatru i smanjilo nade u mirovne pregovore i formaciju palestinske države. Netanjahu tvrdi da je njegov rival Ganc slabi centrista koji će činiti teritorijalne ustupke Palestini zarad mira.
Prema anketi koju je 24. marta proveo Gutmanov centar za javno mišljenje na Demokratskom institutu Izraela, 66 posto jevrejskih Izraelaca smatra da je američko priznanje suvereniteta Izraela nad Golanom pojačalo Netanjahuovu poziciju na izborima. Popularnost aktuelnog premijera skočila je od decembra sa 35 na 39 posto kod tih glasača.
Dnevni avaz
