– Istraživanja su pokazala pozitivne efekte na fizičku i psihološku dobrobit djeteta. Tako su, primjerice, djeca i tinejdžeri koji su tjelesno aktivni općenito sretniji i manje depresivni. Djeca kroz sport razvijaju samostalnost, lakše sklapaju prijateljstva i poboljšavaju sposobnost koncentracije te mogu zadovoljiti niz različitih potreba kao što je potreba za kretanjem, druženjem, sigurnošću i redom, samoostvarenjem, pripadanjem i sl. – kazao je Muhić.
Također, dodaje, ako se dijete identificira sa sportom kojim se bavi i koji voli, manja je vjerovatnoća da će raditi stvari koje nisu u skladu s tom ulogom, a poznato je kako sport kao takav promovira zdrav način života, razvija timski duh i disciplinu te potiče stvaranje radnih navika.
-
Muhić: Pozitivni efektiFoto: (Arhiv)
– To koliko je tjelesni odgoj zastupljen u školama nije dovoljno za potrebe djece, s obzirom na današnji način života. Sve manje se krećemo, sve više sjedimo ispred malih ekrana ili tableta i telefona. Koristimo vozila za male udaljenosti, a kako se mi ponašamo, takav smo model i našoj djeci. Najmanje 30 minuta dnevno minimum je koji je potrebno koristiti za kretanje – upozorava Muhić.
Prirodni oblici
On preporučuje da se djetetu pusti da radi sve što smo i mi kao djeca radili – hodanje, trčanje, razne vrste skokova, penjanje po drveću bez straha da će se povrijediti. Plivanje u ljetnim mjesecima također je važno za pravilan rast i razvoj djece.
Neka izabere ono što voli
– Bitno je da je dijete slobodno prilikom kretanja, da istražuje okolinu, kao i svoje tijelo. U današnje vrijeme potrebno je osigurati organiziranu aktivnost. Jer ako im dozvolimo da se sami organiziraju, oni će izabrati da vrijeme provode ispred ekrana. Prilikom izbora sporta treba voditi računa da dijete voli taj sport, a ne da se nasilu tjera da trenira ono što mu ne predstavlja zadovoljstvo – poručuje Muhić.
Dnevni avaz
