Sindikat srednjeg obrazovanja: Segregacija i diskriminacija uništavaju obrazovanje u SBK-a

Svjesni značaja obrazovanja i mizernog položaja prosvjetnih radnika posebno u Srednjobosanskom kantonu, Sindikat srednjeg obrazovanja SBK ovim putem skreće pažnju na sve izraženiju segregaciju i dalekosežne posljedice informativne blokade koju planski sprovodi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK zajedno sa Vladom SBK. Cilj je jasan, minimaliziranje prava radnika u školama po bosanskom planu i programu i onemogućavanje jednakih prava zapošljavanja u svim školama SBK.

Situaciju je značajno otežala nepromišljena reforma obrazovanja u osnovnim školama, kao i negativan prirodni priraštaj i intenzivne emigracije domicilnog stanovništva što za posljedicu ima pojavu tehnološkog viška većeg broja radnika u srednjim školama, ali i ostajanje na ulici radnika koji se već dugo bore sa ugovorima na određeno radno vrijeme.

Pored poznavanja činjenice da  „reforma“osnovnog obrazovanja  donosi veliki broj tehnološkog višaka kod radnika  u srednjim školama, nadali smo se da će vladajuće stranke koje drže resor obrazovanja za devet godina naći načina da prevaziđu tu situaciju. Obzirom  da devet godina ništa ne poduzimaju, a da nam se pokušava servirati ista situacija kao predhodno u osnovnim školama,  odlučili smo da sami pokrenemo akciju spašavanja radnih mijesta naših članova. Da bismo  jasnije predstavili sliku kako će se to konkretno odraziti na radnike dajemo primjer samo škole iz Donjeg Vakufa gdje će od 31 profesora, samo 8 profesora imati punu nastavnu normu.

Da je školstvo SBK već odavno u krizi svjesni smo toga, učenici su nam odvojeni žicom, nacionalna grupa predmeta neujednačena, a dvije škole pod jednim krovom napravile su od nas jedinstven kanton – slučaj, na čemu je i OHR pao dva puta. Znamo li krivce za ovako stanje, da li se može išta učiniti ili je prepušteno da voda nosi prljavštinu obrazovanja u našem kantonu? Iz prošlogodišnjih primjera učenika iz Jajca vidjeli smo da zajedničkim snagama možemo još uvijek koliko-toliko popraviti stvari. U ovom slučaju trebamo učiti od svojih učenika.

Zaposlenici  u srednjem obrazovanju SBK pokušavaju već godinama uspostaviti  dijalog sa nadležnim Ministarstvom vezano za zaštitu osnovnih ljudskih prava i prava radnika, te bolji i fleksibilniji sistem obrazovanja koji bi se konačno isprofilirao kroz Zakon o srednjoj školi, Prosvjetno pedagoške standarde i normative, Nastavne planove i programe, Kolektivni ugovor, Pravilnik o napredovanju i ocjenjivanju nastavnika, Pravilnik o proglašavanju podpunog i djelomičnog tehnološkog viška i Pravilnik o zbrinjavanju tehnološkog viška.

Što su izazovi ispred obje strane bili veći dijalog je zapadao u dublju krizu, a Sindikat sve više biva ignorisan i njegova uloga po ponašanju nadležnog Ministarstva postaje simbolična i posmatra se formalno. Kulminiranje problema nakon brojnih pokušaja Sindikata da se izbori za prava radnika se desio nakon namjernog  brisanja člana zakona Kolektivnog ugovora kojim se definišu prava radnika i obaveze poslodavca kod pojave tehnološkog viška, pored toga što  je tekst Kolektivnog ugovora već bio usaglašen i čekao se samo datum potpisivanja. Krunisanje  problema je objavljivanje navedenog Kolektivnog ugovora u Službenim novinama SBK, gdje se jasno vidi da je prihvatljiv samo za uposlenike po Hrvatskom planu i programu, jer je i potpisan samo od stane Neovisnog Sindikata srednjih škola SBK koji imaju nesebičnu podršku ministrice Čerkez već cio njen mandat, ali i svih predhodnih ministara obrazovanja.

Nakon ovog Pravilnik o proglašavanju podpunog i djelimičnog tehnološkog viška doživljava svoju primjenu takođe bez ozbiljnog uvažavanja mišljenja Sindikata, a pomoću njega je  omogućena stravična manipulacija kućnim listama i drugim, pri čemu je sistem stavio u drugi plan značaj porodice u vremenu intenzivno negativnog mehaničkog i prirodnog kretanja stanovništva naših prostora, kao i niz drugih stvari koje se ne mogu posmatrati kao slučajni propusti nego kao mjera kojom se omogućava manipulacija radnim mjestima.

Takođe pored ogromnih borbi da se prepisani Pravilnik o napredovanju i ocjenjivanju nastavnika  iz Republike  Hrvatske primjenjuje na naše uposlene on postaje  presudan faktor kod proglašavanja tehnološkog viška ljudi sa 20 i više godina radnog staža, kojima to isto Ministarstvo nije nikad omogućilo ni jedan dan stručnog napredovanja. Primjena istog Pravilnika daje mogućnost izdavanja dokumenta kojim praktično Ministarstvo ima tu moć ocjenjivanja svakog pojedinačnog profesora ili profesorice.

Pravilnik o ocjenjivanju učenika  je omogućio da polupismena djeca završavaju ne samo osnovnu već i srednju školu. Učenici mogu da uspješno završe srednju školu sa neuporedivo manje znanja u odnosu na znanje od prije desetak godina. Ovim pravilnikom nametnuti su nam poslovi koji nam se ne plaćaju i nikako ne treba da ih mi obavljamo, poput pismenog obavještavanja roditelje ako djeca imaju slabe ocjene,što opet roditelje čini nezainteresiranijim za učenje djece.

Ministarstvo obrazovanja je nakon prvog upisnog roka na sjednici Vlade dostavilo Informaciju o prijedlogu broja odjeljenja za šk.2018/2019., pri čemu je bio vidljiv pad broja upisanih učenika, ali i nesrazmijeran pokazatelj između škola po bosanskom i hrvatskom planu i programu. Ilustarcije radi, u škole po bosanskom planu i programu je upisano 566 učenika ili 16,17 učenika po odjeljenju, a u škole po hrvatskom planu i programu 437 učenika ili 14,55 učenika po odjeljenju. Nakon drugog upisnog roka ministrica Čerkez na sjednici Vlade SBK prezentira detaljnu statistiku za škole po bosanskom planu i programu, ali Vladi uskraćuje jednako detaljan prikaz za škole po hrvatskom planu i programu što se odnosi na broj učenika, broj dozvoljenih struka i zanimanja i slično, a da paradoks bude veći, Vlada takav izvještaj usvaja bez pogovora.  Sindikat se pozvao na Zakon o slobodi pristupa informacijama, jer druge metode nema i tražio na uvid poimeničan broj upisanih učenika  u svim školama, uvid za sve  radnike koji ostaju bez dijela norme ili potpuno bez posla i uvid u sva slobodna mjesta bez obzira na plan i program rada škole, odgovor nismo dobili!

Sindikat srednjeg obrazovanja se u više navrata obraćao za pomoć, čak i kantonalnim zastupnicima sa molbom da reaguju preko Skupštine Kantona na Vladu SBK, jer na Ministarstvo očito ne mogu, pri čemu bi se korigovao Pravilnik o djelimičnom i potpunom tehnološkom višku, tražila zaštita radnih mjesta, posebno onih radnika koji su pred penzionisanje, tražilo vraćanje nacionalne grupe predmeta što je uskraćeno samo u školama po Bosanskom planu i programu i predlagao se niz drugih mjera kojim bi se ublažila nastala situacija, sa ključnim ciljem- zbrinjavanja tehnološkog viška. Na žalost pored toga što je Klub Bošnjaka jednoglasno prihvatio da podrži prijedloge Sindikata, nakon pritiska premijera Tahira Lende kojem je izričito smetala nacionalana grupa predmeta Skupština Kantona je imala drugačiji tok.

Ovim putem Sindikat skreće pažnju da je pored svega voljan prihvatiti i potpisati Kolektivni ugovor nakon što Vlada SBK donese Pravilnik o zbrinjavanju radnika koji su ostali bez dijela norme ili potpuno bez posla, kao što je i praksa u drugim kantonima i što je obaveza Vlade SBK. Što se tiče ostalih prava koja nas sljeduju, a koja su nam uskraćena tražiti ćemo ih preko drugih institucija jer smo na to prisiljeni. Kada je riječ o Pravilniku o napredovanju i ocjenjivanju nastavnika, Sindikat još uvjek čeka odluku Ustavnog suda FBiH, a za uskraćivanje drugih prava smo tražili pomoć OHR-a, OSCE-a i Ombusmana za ljudska prava.

Još jednom molimo sve nadležne institucije i političke subjekte da se aktivno uključe u riješavanje problema za koje je se znalo da će se dogoditi još prije 9 godina, ali se ništa po tom pitanju nije poduzimalo iako Vlada SBK ima zakonsku obavezu prema nama. Ovim  bi spriječili masovne proteste i štrajkove uposlenih u srednjim školama SBK po Bosanskom planu i programu, koje bi počeli čim prije.

Skrećemo pažnju da je neophodno  u budućnosti donošenje ozbiljne strategije za razvoj i održivost obrazovanja, jer npr. davanje saglasnosti na otvaranje ogromnog broja medicinskih škola i drugih atraktivnih zanimanja u zemljama EU dovodi do toga da od novca naših radnika, školujemo kadar za Njemačku i druge Zapadne zemlje i na taj način se direktno pospješuje isljavanje mladih ljudi.

Pored problema sa statusom u zajednici izloženi smo ogromnoj diskriminaciji u odnosu na škole koje rade po Hrvatskom planu i programu gdje je manje ugroženih radnika, jer ih njihovi direktori uz saglasnost ministrice Čerkez bez konkursa preraspoređuju na druga radna mjesta. Konkursi i radna mjesta su skriveni, tako da profesori koji rade po Bosanskom planu i program nemaju priliku da nadopune normu u školama po Hrvatskom nastavnom planu i programu iako je suprotna situacija u školama po Bosanskom planu i programu već godinama normalna.

O socijalnom statusu radnika je suvišno i govoriti, on je drastično ugorožen, jer radnici sa srednjom školom imaju približne plate kao i profesori koji su ih učili.

Ukoliko  probleme ne sagledamo ozbiljno i odmah ne počnemo dijelovati, odliv stanovništva će biti još veći, jer će i bivši uposlenici iz obrazovanja sa svojim porodicama tražiti da zarade koru hljeba pod tuđim nebom, a dobar dio nas će tražiti ostvarivanje svojih prava putem sudova, na štetu Ministarstva obrazovanja i Vlade SBK, a ne direktora škola, ali nakon izbora! – navodi se u saopćenju za javnost Sindikata srednjeg obrazovanja SBK-a.

Pregled broja časova nastavnih normi koje nedostaju u šk.2018./2019. po predmetima i školama SBK

Ukupno 73 radnika potpuni ili djelimični tehnološki višak, nedostaje  534 časa. U školskoj 2017./18.godini   46% nastavnika je bilo na određeno vrijeme do 30.06.i skoro svi ostaju bez nastavnih normi.