Privremena mjera zabrane prometa trupaca, koja je uvedena u Federaciji Bosne i Hercegovine prošle sedmice, a u manjem bh. entitetu prije nekoliko mjeseci, trebala bi doprinijeti snabdijevanju kvalitetnom sirovinom domaće drvne industrije.
Međutim, bh. drvoprerađivači smatraju kako nestašicu dobara može spriječiti samo mjera zabrane izvoza.
Promet trupcima u Federaciji BiH i RS-u bit će zabranjen do aprila iduće godine, a Brčko distrikt nije uveo ovu mjeru zabrane. Drvoprerađivači granice unutar države nazivaju “zamišljenim”, ali granice Brčko distrikta sa susjednim zemljama smatraju preprekom u prometu sirovina. Hoće li i Vlada Brčko distrikta uvesti neke mjere zabrane, ostaje da vidimo.
Potrebno dugoročno rješenje
Predstavnici drvne industrije iz FBiH nisu oduševljeni privremenom mjerom zabrane. Sekretarka Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Selma Mašović govori nam kako ova mjera nije dugoročno rješenje koje nam je potrebno.
“To je regulisanje prometa unutar entiteta i nigdje se ne govori o zabrani izvoza. Potrebna je neka druga mjera koja će destimulisati izvoz. Ova je samo privremenog karaktera. Mi smo uputili dopis Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojem smo istakli neminovnost uvođenja taksi na izvoz proizvoda koji se najviše izvoze, a to su ogrjevno drvo, trupci i rezana građa lišćara. To je ono što najviše treba domaćem tržištu”, kazala nam je Mašović.
Međutim, ona smatra kako drvoprerađivači ne mogu očekivati zabranu izvoza sirovine, već je moguća jedino destimulacija izvoza ukoliko entitetske vlade to budu tražile od Vijeća ministara BiH.
Sve zemlje u našem okruženju zabranile su izvoz sirovine ili su uvele dodatne takse i druge vancarinske barijere te time omogućile svojim drvoprerađivačima dovoljne količine potrebne sirovine. Jedino naša zemlja to nije uradila, zbog čega mjerom zabrane prometa trupaca nije zadovoljan ni Muhamed Pilav iz Udruženja proizvođača namještaja BiH i direktor uspješne kompanije MS&Wood za proizvodnju namještaja.
“Neće ničemu doprinijeti ova mjera, doprinosi samo podjelama u BiH.
Rješenje nije u takvim mjerama, već u transparentnom trošenju i raspoređivanju sirovine, prije svega finalistima, jer oni zapošljavaju deset puta više radnika nego pilane, proizvode znatno veću dodanu vrijednost te otvaraju nova radna mjesta”, istakao je Pilav te dodao kako drvoprerađivači imaju najviše problema s nedostatkom tvrdog drveta poput bukve, hrasta i jasena.
Protekla tri mjeseca, koliko je na snazi privremena mjera zabrane prometa trupaca u RS-u, drvoprerađivači u ovom bh. entitetu nisu osjetili veliki napredak. Nestašica drveta bukve i hrasta u zapadnom dijelu RS-a ili četinara u istočnom dijelu i dalje je veliki problem drvne industrije.
Ipak, privremena zabrana prometa trupaca uzdrmala je one koji su se time bavili u RS-u, govori nam sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta privredne komore RS-a Lazo Šinik.
“Sada na terenu vidimo kako se traže druge kombinacije i modaliteti prometa trupcima. Koliko vidim, Vlada RS-a je opredijeljena da uvede red i da istraje do kraja. Ako se nastave provoditi takve mjere, imat ćemo održivi rast”, kazao nam je Šinik.
Drvoprerađivači iz RS-a svakako pozdravljaju odluku Vlade Federacije BiH o uvođenju privremene zabrane prometa trupaca.
“Svjesni smo da ovaj tip postupanja nije održiv dugoročno, jer nije u skladu s nekim međunarodnim dokumentima. Ali, ova mjera je definitivno efikasna u smislu da interventno poboljša snabdijevanje domaćih kapaciteta”, smatra Šinik koji je vlastima u RS-u predlagao da zabranu prometa trupaca uvedu barem na godinu dana, a ne šest mjeseci.
Kazne za promet trupaca izvan teritorije RS-a za pravne osobe iznose od 3.000 do 9.000 KM. Šinik nam govori kako u proteklom periodu nije bilo kažnjavanja, ali su u nekoliko slučaja otkazani ugovori onima koji su uzimali sirovine radi prometa, a ne prerade. Kazne za promet trupaca u FBiH uskoro bi trebale biti poznate.
Podmiriti potrebe u BiH prije izvoza
Drvoprerađivači iz RS-a neće se zaustaviti na šestomjesečnoj zabrani. Modelom za raspodjelu kapaciteta nastoje osigurati predvidivo snabdijevanje po jasnim pravilima.
“Drvoprerađivači moraju znati šta ih čeka jer to na kraju od njih traže njihovi kupci. Želimo ići na pravičnu raspodjelu sirovine jer to je resurs koji se mora koristiti na najefikasniji način. Ne može se izvoziti dok se ne podmire potrebe domaćih kapaciteta. Administrativne mjere u tržišnoj ekonomiji nisu popularne, ali one su bitne ako želimo održivi rast jer mi zaista u RS-u ostvarujemo prepoznatljive rezultate. Jedini način da imamo rast jeste da pretvaramo resurs u najveću dodatnu vrijednost”, naglasio je Šinik.
Države u našem okruženju već su poduzele mjere zabrane izvoza trupaca. Nedavno su to uradile Hrvatska i Crna Gora. Stoga, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Šemsudin Dedić govori nam kako je postojala opasnost da bi zabrana izvoza u okruženju dovela do povećanja izvoza trupaca iz naše zemlje.
“Vlada RS je kao prva poduzela određene korake da se zabrani izvoz sirovine u druge države. Federacija je morala biti solidarna. S jedne strane bitno je da podržimo naše drvoprerađivačke kompanije, s druge, pak, zabrana u samo jednom enitetu ne bi bila djelotvorna, jer bi drvo iz RS-a moglo biti, uprkos zabrani, i dalje izvoženo preko graničnih prijelaza u Federaciji”, kazao je za Klix.ba ministar Dedić.
On dalje dodaje kako je prijedlog ministarstva na čijem je čelu uvođenje takse na izvoz rezanog drveta. Na ovaj način ne samo da bi se smanjio izvoz neprerađenog drveta, tvrdi Dedić, već bi se osigurala sredstva koja bi se kasnije mogla ulagati u zaštitu šuma i razvoj drvne industrije.
“Za pripemu prijedloga ove mjere već je zadužena interresorna radna grupa. Ipak, u konačnici je najvažnije da popunimo nedostatke koje imamo u legislativi. Uskoro će se pred Federalnim parlamentom naći Zakon o šumama, a na njegovoj osnovi donijet ćemo Uredbu o kriterijima za raspodjelu sirovine koja će favorizirati preduzeća s najvećim stepenom finalizacije proizvoda. Mislim da je ovo najbolje dugoročno rješenje problema nedostatka sirovine”, zaključio je Dedić.
Mjere zabrane prometa trupaca samo su privremeno rješenje, a naredni mjeseci će pokazati da li će donijeti rezultate. U međuvremenu, predstavnici entitetskih vlada radit će na pripremi inicijative za donošenje odluke o zabrani izvoza i prometa trupaca iz Bosne i Hercegovine na državnom nivou.
klix.ba
