Omerbegova kuća podignuta je u drugoj polovini 17. stoljeća, nalazi se u sklopu srednjovjekovnog kompleksa grada Jajca, neposredno uz Travničku kapiju, i predstavlja karakterističan primjer bosanske stambene arhitekture iz osmanskog perioda.
To je jedan od većih stambenih objekata tog vremena, sa prizemljem zidanim u kamenu i spratom rađenim u bondruku, s dosta malih prozora, ukrašenim ulaznim vratima i kosim krovom, pokrivenim šindrom.
Ovaj objekt porodica Omerbegović kupila je 1952. od Dane Salom da bi Općina Jajce 1965. izgradila drugi objekt porodici Omerbegović te zamjenom došla u posjed Omerbegove kuće.
Na korištenje je 1967. kuća data preduzeću “Putnik” iz Beograda da bi krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća bila urađena obnova i adaptacija, nakon čega je dobila namjenu ugostiteljskog objekta.
Restoran je bio u funkciji sve do 1992., a nakon obnove, taj objekt je imao različite namjene. U julu 2003. proglašen je nacionalnim spomenikom i tako je Omerbegova kuća postala jedan od 29. spomenika u kraljevskom gradu.
Poznati jajački ugostitelj Asim Kunić na tom mjestu je u julu 2013. otvorio restoran.
– Prve korake napravio sam baš u ovom objektu, u kojem danas radim. Punih 35 godina nisam prestao učiti o ugostiteljstvu, koje je na neki način postalo moj život. Služio sam članove predsjedništva bivše države, brojne ugledne zvanice, ljude koji znaju šta su dobra hrana i merak – govori Kunić.
U Jajcu su lani boravili gastronomski stručnjaci, koji su kušali jela tradicionalne bosanske kuhinje.
– Iz Madrida sam kasnije dobio obavijest da je moj restoran dobitnik “Zlatne zvijezde za kvalitet hrane”. Među restoranima iz 170 zemalja izabrali su ovaj, iz srca Bosne i Hercegovine – govori nam Kunić.
Restoran posjećuje veliki broj turista iz cijelog svijeta.
– Najčešći gosti su Slovenci, Hrvati, Austrijanci, Nijemci, ali znamo ugostiti i turiste iz Indonezije, Katara ili Amerike. Stranci posebno uživaju u bosanskom loncu, begovoj čorbi ili sogan-dolmi. Ponekad znam ugostiti i neke poznate glumce, kao i neke druge poznate ličnosti s naših područja – govori nam on.
Uz Omerbegovu kuću premještena je Hafizadića česma, koju je sagradila hadži Šerifa Merjem-hanuma, supruga Seid Ahmed-bega Hafizadića, kćerka bosanskog teftedara Ahmet-bega Vilića iz Travnika. Ranije je česma bila na drugoj strani ulice, tridesetak metara od njene sadašnje lokacije, na koju je prenesena 1948. godine u neizmijenjenom obliku.
/izvor:avaz.ba/
