Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) narednog tjedna trebao bi okončati svoju 53. te započeti 54. sjednicu. To znači da će u ovom, skoro trogodišnjem mandatu ovog saziva tog doma poslanici sjesti u klupe 54. put.
Statistički, to znači da u 36 mjeseci, otkako je konstituiran ovaj dom, poslanici nisu mjesečno zasjedali čak nijednom. Još manji prosjek zasjedanja ima Dom naroda, koji je konstituiran mjesec poslije Predstavničkog i od 2015. godine do danas održao je tek 33 sjednice.
Nema šihterica
Istraživali smo šta parlamentarci, prvenstveno oni u Predstavničkom domu, koje su direktno birali građani, rade kada nema zasjedanja domova, odnosno parlamentarnih komisija čiji su članovi i koje se također održavaju uglavnom jednom mjesečno, uoči sjednica domova.
Kenan Vehabović, tajnik Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH, za „Avaz“ kaže da je poslovnicima domova PSBiH jasno definirano da poslanici i delegati, osim redovnih obaveza u Parlamentu, trebaju raditi i na terenu, u svojim izbornim jedinicama, komunicirati s građanima, nevladinim organizacijama, predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, te sudjelovati i u međunarodnim aktivnostima. No, za njih nema „šihterica“.
Ne možemo posmatrati njihov rad ili porediti ga s radom državnih službenika ili mjeriti jesu li oni osam sati u Parlamentu ili ne – pojašnjava.
Iako Vehabović kaže da se u PSBiH redovno vode sve evidencije prisustva u radu poslanika i delegata, ipak činjenica je da nitko ne može utvrditi šta oni uistinu rade od interesa za građane kada su izvan parlamentarnih klupa.
Naravno, percepcija javnosti prema radu poslanika i delegata je različita i može se posmatrati s više aspekata. Ukoliko gledamo s aspekta kvantiteta donesenih zakona ili izmjena postojećih, uvijek može više ili bolje, ali to zavisi od niza drugih faktora koje ja ne bih komentirao. Ukoliko poredimo rad Parlamenta s radom Vijeća ministara po pitanju prijedloga zakona, onda je statistika na strani poslanika i delegata – kaže Vehabović.
Međutim, iz ovakvih odgovora teško je dokučiti zbog čega Parlament BiH ne zasjeda češće. Jedan od razloga na koje su često u proteklom periodu ukazivali i državni parlamentarci jeste taj da im Vijeće ministara ne dostavlja dovoljan broj zakona.
No, nejasno je, naprimjer, zašto Kolegij Predstavničkog doma od 25. listopada, kada je prekinuta sjednica tog doma, nije mogao naći slobodan termin za nastavak te sjednice sve do 15. novembra, kada je konačno zakazan nastavak i nova redovna sjednica.
Tada je predsjedavajuća Doma Borjana Krišto kazala da „Kolegij u naredni mjesec ne može naći slobodan termin za nastavak sjednice“.
Stalna zasjedanja
Ivica Ćavar, projekt menadžer Centara civilnih inicijativa (CCI), koji godinama prati rad državnih institucija, kaže da je poslovničkim odredbama, kao i godišnjim planovima rada, predviđeno da u pravilu Predstavnički dom zasjeda dva puta mjesečno, a Dom naroda jednom, ali da to ne znači da ne mogu zasjedati i češće.
On ističe da je, iako CCI ne zanemaruje sve druge obaveze koje imaju poslanici i delegati, njihova primarna obaveza da donose zakone i općenito mjere koje će rezultirati pozitivnim ambijentom za brži iskorak BiH na gospodarskom planu, kao i značajniji napredak na europskom putu naše zemlje.
CCI kroz monitoring rada institucija vlasti u našoj zemlji već godinama ističe da PSBiH usvaja iznimno mali broj zakona i pri tome odbija identičan, a često i znatno veći broj zakona od broja usvojenih, što je negativna specifičnost, a u vrlo skromnom procentu realiziraju vlastiti program rada na planu zakonodavnih aktivnosti – kaže Ćavar.
Stoga bi, ističe on, sukladno potrebama građana ove zemlje, te prioritetima koji su u nadležnosti državne vlasti, broj sjednica oba doma PSBiH trebao biti znatno veći.
Čak bi u određenim vremenskim intervalima trebali prakticirati i tzv. stalna zasjedanja, koja zaista nisu toliko važna u kvantitativnom, već prije svega u kvalitativnom smislu, s puno više razmatranih i donesenih zakona i strategija, te ostvariti puno bolju suradnju PSBiH i Vijeća ministara BiH, jer je činjenica da Parlament često obara i zakone vlastitog Vijeća ministara iz kojeg dolazi relativno mali broj zakona – naglašava Ćavar.
U Saboru do tri
Koliko je Parlament BiH aktivan najbolje se vidi, naprimjer, iz usporedbi s parlamentima susjednih zemalja. Tako je samo u ovoj godini Hrvatski sabor zasjedao više od 90 puta, a Narodna skupština Srbije 100 dana.
Nerijetko, sjednice u susjednim zemljama su cjelodnevne, a nekada traju i do duboko u noć.
Ovaj broj zasjedanja naši parlamentarci neće dostići ni za čitav mandat. A ipak su najbolje plaćeni u regionu, gdje se za isti posao plaćaju znatno manji iznosi. Naime, ukupna primanja parlamentaraca oba doma PSBiH, računajući da zastupnički paušal primaju svi, neovisno o njihovom radnopravnom statusu, uz naknadu za smještaj, odvojeni život, rad u ad hoc komisijama, prijevoz, te topli obrok, i dalje se kreću u rasponu od 4.800 do 7.000 KM u pojedinim slučajevima.
U izvještaju CCI-ja za prvih šest mjeseci ove godine naveli su i da je još u proceduri Amandman II na Ustav koji se odnosi na brisanje odredbe prema kojoj se dužnosnicima na državnom nivou ne mogu umanjiti plaće, što je godinama služilo bh. parlamentarcima kao izgovor da im se ne smanjuju plaće.
Najlošiji u posljednjih 11 godina
Zakonodavna aktivnost PSBiH u prvom polugodištu 2017. godine definitivno se može smatrati najlošijom polugodišnjom realizacijom zakonodavnih aktivnosti u posljednjih 11 godina, koliko CCI vrši monitoring rada institucija zakonodavne i izvršne vlasti – navode iz CCI-ja.
Nema sankcija
Da u Parlamentu BiH nema sankcija koje bi se odrazile barem na poslanička primanja za one koji izbjegavaju svoje obaveze, govori i primjer poslanika SNSD-a koji ne prisustvuju sjednicima izuzev na kraju, kada se glasa, u periodu kada Predstavničkim domom predsjedava Šefik Džaferović.
Podsjećamo, SNSD u tih osam mjeseci predsjedavanja na sjednicama svaki put traži da se u dnevni red uvrsti točka o Džaferovićevoj smjeni, a kada taj prijedlog bude odbijen, oni napuste zasjedanje.
Primanja
– Između 3.805 i 4.138 KM startna plaća parlamentaraca (iznos plaće se računa tako što se osnovica za obračun plaća u institucijama BiH koja iznosi 475,69 KM množi s koeficijentom koji za državne parlamentarce iznosi između 8 i 8,7. Uz plaću imaju i:
– 713,54 KM zastupnički paušal
– 300 KM naknadu za odvojeni život
– 6 KM po danu za topli obrok
– 300 KM regres
Bijeli kruh i otpremnine
U polugodišnjem izvještaju za 2017. godinu CCI je kao pozitivnim ocijenio objavu odluke o stavljanju izvan snage mogućnosti za korištenje tzv. bijelog kruha 12 mjeseci nakon isteka mandata. Iako je izmjena zakona o ukidanju donesena na prijedlog poslanika SBB-a Damira Arnauta, nakon Predstavničkog doma i u Domu naroda još početkom 2016. godine, Vijeće ministara je tu odluku izvan snage stavilo tek ove godine.
Međutim, istakli su i da u Parlamentu nije bilo volje da prihvate Arnautov, odnosno prijedlog SBB-a, da se umanje otpremnine u institucijama BiH na maksimalno oko 9.000 KM.
Tako će i dalje pojedini zastupnici i delegati uzimati otpremnine za odlazak u mirovinu u iznosima od 25.000 do 30.000 KM, ovisno o godinama radnog staža i iznosa njihovih plaća prije odlaska u mirovinu, a potom će neki od njih, kao što ima slučajeva, „zamrznuti“ svoje mirovine i vratiti se ponovno u parlamentarne klupe, te nastavili ostvarivati mjesečna primanja u iznosima od 5.000 do 6.000 KM, što nije korektno, niti pošteno i pravedno u odnosu na više od pola milijuna nezaposlenih, te nešto manje od petine stanovništva, koje živi na granici ekstremnog siromaštva – navodi se u izvještaju CCI-ja.
U Predstavničkom domu PSBiH od ukupno 42 člana tog doma 37 zastupnica i zastupnika je imalo status stalno zaposlenih, dok od 15 delegata i delegatkinja Doma naroda njih 14 imalo je status stalno zaposlenih u PSBiH.
U Domu naroda jedino delegat Dragutin Rodić (DNS) nije profesionalno angažiran, dok je u Predstavničkom domu pet zastupnika i zastupnica koji nemaju status stalno zaposlenih u PSBiH. To su Safer Demirović (SDA), Jasmin Emrić (A-sda), Đorđo Krčmar (nezavisni poslanik), Nenad Lalić (SDS) i Monika Tomić (HDZ BiH). Međutim, svi oni primaju tzv. razliku plaće u odnosu na onu koju primaju u matičnim firmama ili institucijama u kojima su uposleni.
izvor:avaz.ba