Ministarstvo za obrazovanje Kantona Sarajevo donijelo je instrukciju za sve osnovne škole po kojoj se nastavni predmet materinskog jezika više ne može nazivati “BHS jezik”, odnosno bosanski/hrvatski/srpski jezik.
Uprave škola morat će osigurati da se nastava izvodi na jednom od tri službena jezika konstitutivnih naroda BiH, sukladno slobodnom anketnom opredjeljenju roditelja učenika. U Sarajevu i još nekim većinski bošnjačkim područjima naziv materinskog jezika koji se izučava u školama nazivan je „BHS jezikom“, a u praksi se uglavnom izučavao bosanski jezik, ali su učenici imali mogućnost da im se u svjedodžbe ili školske knjižice upiše da su izučavali jedan od tri službena jezika u BiH.
Spomenuta instrukcija izazvala je konfuziju jer, iako u Sarajevu većinu učenika čine Bošnjaci (koji će očekivano izabrati naziv bosanski jezik), skoro u svakoj školi ima i određeni broj učenika hrvatske i srpske nacionalnosti, što znači da bi škole morale i toj djeci, pa čak i kada je u pitanju samo jedan učenik u razredu, osigurati nastavu na hrvatskom, odnosno srpskom jeziku.
Protivnici ovakvog rješenja tvrde kako se i u Sarajevu na mala vrata uvodi praksa „dvije škole pod jednim krovom“, što je kolokvijalni naziv za podjelu djece u školama ovisno o tome po kojem nacionalnom jeziku i programu se školuju. Sada će biti “tri škole pod jednim krovom”.
