Dobra iskustva s malinama koja su se mogla još bilježiti u prethodnim godinama, a prije ovogodišnjih problema s otkupnom cijenom, potakla su ljude u Gornjem Vakufu/Uskoplju da se odluče zasaditi maline.
Trend zvan malinarstvo je postao tako značajan i velik da je, prema riječima načelnika Seada Čauševića, na rub propasti doveo najpoznatiji poljoprivredni brend općine – kupus.
Fabrika za preradu kupusa
“Prije nekoliko godina imali smo otprilike 3.000 tona kupusa godišnje, koji se prodavao na pijacama širom BiH. U posljednje vrijeme ta proizvodnja je sve manja, kao i broj proizvođača. Ljudi se sve više odlučuju za malinu”, kazao je za avaz Čaušević.
Prijeratna ideja, kaže načelnik, o otvaranju fabrike za preradu kupusa nikada nije realizirana, što je dodatno doprinijelo padu broja uzgajivača kupusa.
“Imamo toliko inžinjera poljoprivrede i zaista je čudno da se sve ove godine niko nije odlučio napraviti fabriku za preradu kupusa. Ali to je tako, kad nešto novo dođe, svi bi se bavili time, a malo ko gleda zapravo šta bi bilo najbolje proizvoditi kad je u pitanju naša klima, zbog koje snijeg padne i u maju, a mrazevi često unište prinos”, naglašava Čaušević.
Stradalo i stočarstvo
Prema procjenama stručnjaka, kaže Čaušević, gornjovakufsko područje najpogodnije je za stočarstvo koje je, zbog povećanog broja nasada maline, također, stradalo.
“Sve je manje krupne stoke, a bilježimo porast broja grla sitne stoke. Nekad je to bilo obrnuto, ali danas su podaci takvi da smo druga općina u SBK po broju ovaca, kojih imamo gotovo 50.000, dok imamo samo 3.000 krava, od čega 2.600 muznih”, zaključuje Čaušević.
Agroklub.ba
