Broj oboljelih od bruceloze u Federaciji BiH u prvoj polovini ove godine gotovo je dvostruko veći nego lani.
Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, u prvih šest mjeseci zabilježeno je 118 slučajeva bruceloze kod ljudi, dok je u istom razdoblju prošle godine broj oboljelih iznosio 67.
Podsjećanja radi, u cijeloj prošloj godini su u Federaciji BiH od bruceloze oboljele 182 osobe, gotovo dvostruko više nego godinu ranije kad je bila 101 oboljela osoba, piše Večernji list BiH.
Podaci za ovu godinu
Gotovo polovina svih oboljelih u prvih šest mjeseci ove godine, tačnije njih 46, zabilježena je u maju. U tom mjesecu je samo u Unsko-sanskom kantonu od bruceloze oboljelo 20 osoba. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, najviše oboljelih u prvoj polovini ove godine zabilježeno je u Unsko-sanskom kantonu, i to 49, slijedi Srednjobosanskom kantonu u kojem su u šest mjeseci od bruceloze oboljele 33 osobe.
Treći kanton u Federaciji po broju oboljelih ljudi je Zeničko-dobojski u kojem je zabilježeno 19 slučajeva. Znatno manji broj, tačnije, devet oboljelih registrirano je u Tuzlanskom kantonu, dok ih je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu bilo pet. Slijedi Zapadnohercegovački u kojem su zabilježena dva slučaja, i to oba u junu, dok je u Sarajevskom kantonu u junu zabilježen jedan slučaj. Ekspanzija bolesti
U junu, za koji su i objavljeni posljednji službeni podaci, najviše oboljelih bilo je u Srednjobosanskom kantonu – 12. U tom mjesecu evidentan je znatan pad oboljelih u USK-u s dvadeset, koliko je bilo u maju, na osam evidentiranih u junu Po jedan oboljeli registriran je u Tuzlanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, dok su po dva slučaja bruceloze kod ljudi zabilježena u ZDK-u i ZHK-u. Spomenimo kako su u ZHK-u to ujedno i prvi slučajevi bruceloze u ovoj godini.
Do 1964. bruceloza se na našim prostorima sporadično bilježila. Nakon toga pa sve do poslije rata u BiH nije bilo prijavljenih slučajeva, 2000. godine počeli su obolijevati ljudi, a epidemijski se bolest javila 2007./2008. kada se bilježilo i nekoliko stotina slučajeva. Ljudi od te bolesti mogu oboljeti ako dođu u kontakt preko sluznice zaraženih životinja, konjunktiva i ozlijeđene kože, kao i hranjenjem termički neobrađenim mliječnim i mesnim proizvodima.
U kliničkoj se slici razlikuju dva oblika – blagi oblik po simptomima sličan gripi i malteška groznica s karakterističnom temperaturom koja je niska ujutro, a visoka navečer. Bolest se očituje izrazitom slabošću, bolovima u zglobovima, mišićima i kostima, znojenjem, glavoboljom, gubitkom teka te gubitkom težine. Kod kroničnih neliječenih osoba, uz otekline limfnih čvorova, javlja se i povećanje jetara.
