Prije tačno tri godine, tačnije, 24. februara 2022. Vladimir Putin, predsjednik Rusije je naredio svojim trupama da uđu u Ukrajinu.
Očekivao je da će njegova takozvana “specijalna vojna operacija” trajati nekoliko dana, ali su ukrajinske snage, uz podršku zapada, uspjele usporiti njegov pokušaj zauzimanja velikih dijelova teritorije.
Uprkos tome, Rusija sada nezakonito zauzima otprilike petinu ukrajinske zemlje.
Rat je sada stavljen u prvi plan međunarodne agende, nakon što se Donald Trump vratio na dužnost predsjednika SAD-a i okončanje rata u Ukrajini učinio jednim od svojih temeljnih vanjskopolitičkih ciljeva.
Međutim, umjesto da prisili Putina da se povuče sa suverene teritorije Ukrajine, američki predsjednik već sugeriše da bi opkoljena zemlja trebala ustupiti teritoriju Rusiji i odreći se svih svojih NATO ambicija – istovremeno lažno optužujući Kijev za početak rata.
Iako to ne bi bila pobjeda nad cijelom zemljom, čini se da uspjeh nikada nije bio bliži Putinu, uprkos najboljim naporima Kijeva.
Dakle, kako smo došli ovdje? HuffPost UK pripremio je pregled glavnih događaja koji su nas doveli do ove godišnjice.
Putinova invazija 2022.
Putin je često tvrdio da su Ukrajina i Rusija jedna zemlja, “jedna cjelina”. Ova netačna tvrdnja proizlazi iz njihove zajedničke povijesti. Ukrajina je, naime, apsorbirana u Rusko Carstvo u kasnom 19. stoljeću i kasnije je postala dio Sovjetskog Saveza.
Ukrajina je postala nezavisna država kada se Sovjetski Savez raspao 1991. Nove međunarodne granice osigurale su da poluotok Krim i istočne regije Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson pripadaju Ukrajini. Međutim, Rusija je nastavila pokušavati zadržati Ukrajinu u svojoj sferi utjecaja, posebno nakon što je Putin došao na vlast 2000. (od tada je ostao na dužnosti u različitim ulogama).
Napetosti su dosegle nove vrhunce u novembru 2013. godine, kada je javnost počela masovno protestovati protiv ukrajinskog proruskog predsjednika. Viktor Janukovič protivio se željama mnogih Ukrajinca i odlučio nije potpisati politički sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU-om. Umjesto toga, odlučio je približiti se Rusiji.
Poznati kao protesti “Euromajdan”, ovi veliki prosvjedi zahtijevali su od predsjednika da podnese ostavku zbog korupcije. Ukrajinska pro-Putinova vlada ubila je više od 100 ljudi dok su se građani suprotstavljali pobuni.
Na kraju je Janukovič ipak svrgnut – potez koji je Moskva nazvala državnim udarom – te su započeli proruski protuprotesti.
Moskva je do marta 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim. Kremlj je također tvrdio da su se stanovnici referendumom složili s odvajanjem od Ukrajine. Proruski separatisti tada su također zauzeli vladine zgrade na istoku Ukrajine, u Donjecku i Lugansku – zajedno poznatim kao Donbas – i tvrdili da su nezavisne države.
izvor: N1
