Ruske snage eskalirale su neselektivne napade bespilotnim letjelicama na civile u gradu Hersonu na jugu Ukrajine, ubivši i osakativši desetke ljudi u napadima koje lokalno stanovništvo opisuje kao “ljudski safari”.
Za razliku od ostalih područja na ratištu, ruske snage nalaze se odmah preko rijeke preko puta Hersona i koriste male bespilotne letjelice za teroriziranje stanovništva, bilo eksplozivnim zabijanjem u određene mete ili bacanjem granata i malih kamufliranih mina.
Čini se da su humanitarne operacije i gradske službe poput vatrogasnih vozila i autobusa pod posebnom prijetnjom ovakvih ruskih napada, rekli su dužnosnici, iako su su ciljana i pogađana i djeca na biciklima i starije osobe koji se okupljaju na tržnicama.
Serhij Dobrovolski, trgovac kompjuterskom opremom, bio je žrtva jednog takvog podmuklog ruskog napada.
Vratio se u svoju kuću u Hersonu nešto prije podneva. Ušao je u svoje dvorište i zapalio cigaretu. Dok je pričao sa susjedom, iznenada su obojica začuli zvuk drona iznad svojih glava.
Njegova supruga Angela ispričala je da je vidjela supruga kako trči i pokušava naći sklonište dok je dron ispuštao granatu.
– Umro je prije nego što je stigla hitna pomoć. Rekli su mi da nije imao sreće jer mu je geler probio srce – ispričala je za BBC još uvijek potresena.
Serhij Dobrovolski je jedan od 30 civila koji su ubijeni u razdoblju iznenadnog porasta napada ruskih bespilotnih letjelica od 1. jula, rekli su iz gradske vojne administracije za BBC.
Zabilježili su više od 5.000 napada dronovima u istom razdoblju, s više od 400 povrijeđenih civila.
Dronovi su promijenili ratovanje u Ukrajini, a Ukrajina i Rusija ih koriste protiv vojnih ciljeva. BBC je čuo svjedočenja očevidaca i vidio vjerodostojne dokaze koji upućuju na to da Rusija koristi bespilotne letjelice i protiv civila u Hersonu.
– Oni mogu vidjeti koga ubijaju. Zar se tako žele boriti, bombardirajući ljude koji hodaju po ulici – rekla je Angela.
Ako bi se utvrdilo da Rusija namjerno gađa civile, to bi se moglo okarakterizirati kao ratni zločin.
Ruska vojska nije odgovorila na pitanje BBC-ja o tim optužbama. Od početka invazije na Ukrajinu, Rusija poriče da namjerno gađa civilne mete.
Dokazi o očiglednim napadima bespilotnim letjelicama na civile mogu se vidjeti u brojnim videozapisima objavljenim na ukrajinskim i ruskim društvenim medijima, od kojih je šest pregledao BBC Verify.
U svakom videozapisu kamera prati kretanje pješaka ili vozača u civilnoj odjeći. Granate se ispuštaju i ubijaju ili nanose teške povrede meti.
BBC Verify također je uspio identificirati Telegram kanal na kojem su objavljene prve kopije pet od šest analiziranih snimki.
Svaka snimka je objavljena uz prijetnje ukrajinskoj javnosti i tvrdnje da su sva vozila legitimne mete i da bi ljudi trebali minimizirati svoje kretanje u javnosti.
Također se objavljuju uvrede povrijeđenim, naziva ih se svinjama ili se u jednom slučaju žrtva ismijava jer je žena.
Također su na istom Telegram kanalu objavljene slike dronova u kutijama i bez kutija te ostala oprema. Zahvaljuju ljudima na donacijama za kupovinu dronova.
Vojna uprava Hersona poručila je za BBC da je Rusija promijenila vrstu bespilotnih letjelica koje koristi i da ih gradski elektronički sistemi uglavnom više ne mogu presresti.
– Osjećate se kao da vas stalno traže, kao da vas netko stalno gleda i može baciti eksploziv u svakom trenutku. To je najgora stvar – rekla je Kristina Sinia, koja radi u centru za pomoć udaljenom samo jedan kilometar od rijeke Dnjepar.
Ekipa BBC-ja vozi do centra velikom brzinom, jer ne želi biti u pratnji dronova. Skrivaju se ispod drveća dok parkiraju, a zatim brzo ulaze u zgradu.
Na polici iza Kristine nalazi se mali uređaj koji potvrđuje da postoji prijetnja izvana – zuji svaki put kada otkrije dron. Zujalo je svakih nekoliko minuta dok je ekipa BBC bila u uredu – često otkrivajući prisutnost najmanje četiri drona.
Trauma je vidljiva na licima stanovnika koje susreće ekipa BBC-a, a koji su hrabro izašli iz svojih domova samo kako bi nabavili osnovne namirnice.
Valentina Nikolajevna u suzama je ispričala situaciju u gradu.
– U užasnoj smo situaciji. Kad izađemo, trčimo od jednog stabla na drugo, skrivajući se. Svaki dan napadaju javne autobuse, svaki dan bacaju bombe na nas dronovima – kaže ona.
Olena Krivčun ispričala je za BBC da je za dlaku dron promašio njen automobil. Nekoliko minuta prije nego što se trebala vratiti u svoj automobil nakon posjete prijateljici, bomba je pala kroz krov iznad vozačevog sjedišta.
Zatekla je vozilo u opustošenom stanju – hrpu metala, plastike i stakla.
– Da sam bila u svom autu, poginula bih. Izgledam li ja kao vojno lice, izgleda li moj auto kao vojno vozilo? – kaže ona. Radi kao spremačica i automobil joj je bio važan za posao. Nema novaca da ga popravi.
Olena ističe da su dronovi strašniji od granatiranja.
– Kada čujemo ispaljivanje granate s druge strane rijeke, imamo vremena reagirati. S druge strane, dronovi su brzi, ugledaju te i napadnu.
U zadnjih nekoliko mjeseci ruska vojska je počela također koristiti dronove za daljinsko bacanje mina duž pješačkih, automobilskih i autobusnih ruta – izjavio je Oleksandr Prokudin, glasnogovornik vojne uprave Hersona.
Rekao je da su eksplozije izazvale “leptir mine” – male, protupješačke mine koje mogu skliznuti na tlo i eksplodirati kasnije pri dodiru. Obložene su lišćem kako bi se kamuflirale.
BBC nije uspio provjeriti korištenje dronova za distribuciju mina u Hersonu.
Olena tvrdi da će strah od dronova biti sve veći kako se bude približavala zima.
– Bit će puno više žrtava kada opadne lišće s drveća. Ako ste na ulici, nemate se gdje sakriti – rekla je.
BBC je uspio locirati šest videozapisa koje je analizirao, a svi su snimljeni na istočnoj strani Hersona. Identificirali su karakteristična obilježja na gradskim ulicama. Četiri videozapisa su objavljena na kanalu Telegram dan nakon što su snimljeni, a u jednom slučaju osam sati kasnije.
