Popularne turističke destinacije na Mediteranu imaju velikih razloga za brigu. Prema nekim prognozama, ovaj dio Evrope u koji spada i susjedna Hrvatska dostići će temperature Dubaija u avgustu.
Svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovog vijeka popularnost Mediterana kao odredišta za ljetnji odmor pasti i to zbog velikih vrućina, zbog kojih će ovaj dio Evrope biti poput Dubaija u avgustu – prevruć da moglo da se podnese, piše britanski list The Telegraph.
Ovakav razvoj događaja već je krenuo, a vidljivo je to i na primjeru Grčke koja je u posljednje dvije nedelje doživjela najraniji toplotni talas. U dijelovima Katalonije je tokom Uskrsa na snazi bila redukcija vode zbog rekordne suše, a na Siciliji, gdje je 2021. godine izmjereno rekordnih 48,8 stepena Celzijusa, ovih dana pojedini turistički smještajni objekti morali su da odbijaju goste zbog nestašice vode.
Neki tvrde da je Evropa uvijek doživljavala sezonske tolotne talase, ali oni ipak nisu bili tako vrući, niti tako česti. Prema Copernicus Climate Change Service-u (C3S), od 2000. je zabilježeno 10 najtoplijih godina. Prošle godine su temperature u cijeloj Evropi bile jedan stepen iznad prosjeka.
Piter Stot, bivši voditelj Met Office-a za praćenje klime, predviđa da će temperature u Evropi uskoro preći prag od 50 stepeni Celzijusa.
„Prvo će se to dogoditi blizu Mediterana gdje je uticaj vrućeg vazduha iz Sjeverne Afrike najjači“, rekao je.
Rouzi Mamat, doktorantkinja i stručnjakinja za meteorologiju na Univerzitetu Reading, kaže kako bi ovo ljeto moglo da donese još rekordnih temperatura. Rastom temperatura najugroženija će biti južna Evropa.
Stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Evropi porasla je 30 odsto. Duža, toplija i sušnija leta takođe uzrokuju suše, koje utiču na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. porasti i do jednog metra.
Mediteranske zemlje zbog toga bi trebale da budu zabrinute. Ta se domaćinstva, naime, uveliko oslanjaju na turizam, on čini 19,6 posto BDP-a u Hrvatskoj, 18 posto u Grčkoj, 12 posto u Španijj, a 10,5 posto u Italiji .
Odmarališta širom Alpa zbog male količine snijega su finansijski patila, a onda su počela da se okreću prema modelu ljetnjeg turizma. To znači više wellness opcija, više turizma za posmatranje zvijezda, više kulturnih festivala i tako dalje.
Takođe, možemo da očekujemo da će se produžiti sezona, pa će i sredina maja i oktobra postati popularniji periodi odmora. Neke kompanije već prilagođavaju svoje kalendare.
„Više ne organizujemo planinarska putovanja u Španiji i Portugalu tokom najtoplijih mjeseci jula i avgusta, a dodali smo više izleta ivan sezone u aprilu i oktobru kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Takođe smo dodali zimska putovanja u mjesta poput Grčke i Hrvatske“, rekao je Radek Novak iz Interpid Travela, a prenosi Dnevnik.hr.
