Povodom 32. godišnjice opsade grada, Memorijalni centar Sarajevo u saradnji sa Gradom Sarajevom organizovao je memorijalnu šetnju u okviru projekta “Stazom sjećanja”. U sklopu projekta je postavljeno hiljade pari cipela na ulicama Sarajeva.
Građani su se ranije okupili kod Spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, odakle je počela šetnja u tišini kroz ulice Maršala Tita, Ferhadija, Sarači do Baščaršije gdje je postavljena centralna bina.
Duž rute kretanja učesnika šetnje, postavljene su donirane cipele koje simbolizuju ubijene građane opkoljenog Sarajeva i poginule branitelje Armije i MUP-a RBiH, kao i panoi kod kojih su se svi građani i turisti, mogli informisati o načinu života u opkoljenom Sarajevu, borbi građana za preživljavanje, duhu koji uprkos stalnoj paljbi agresori nisu mogli ubiti.
Direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić podsjetio je da su u proteklom periodu, zahvaljujući građanima Sarajeva, prikupili više od 15.000 pari cipela.
“Dobili smo i određeni kontigent vojnih čizama, koje zajedno čine jednu cjelinu. Odziv građana je zadovoljavajući. Postavka će svoje trajno mjesto naći u sklopu memorijalne šume, koju Memorijalni centar gradi u budućnosti. Na taj način će se trajno sačuvati sve uspomene na period agresije, period opsade Sarajeva”, pojasnio je Kulanić.
Kako je kazao, iza svakog para cipela stoji jedan život koji je ugašen.
“To je poruka koju možemo izvući i za svijet. Danas opet svjedočimo ubijanju nevinih građana, posebno ubijanju djece”, dodao je Kulanić.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić podsjetila je da se danas obilježava 32. godišnjica od početka opsade Sarajeva.
“Najteže opsade u historiji modernog ratovanja. Vidimo da 2024. godina i u Evropi i svijetu ne postaje sigurnija, da svijet ne postaje sigurniji i bolje mjesto za život. Zato danas, iz našeg slobodarskog Sarajeva, na godišnjicu početka opsade, šaljemo poruke mira. Želimo da u trenutku kada se nalazimo ispred spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, nijedno dijete više u Gazi, Ukrajini ili bilo gdje u svijetu, ne bude ubijeno”, poručila je Karić.
Navela je da danas u Sarajevu imamo jedinstvenu “Stazu sjećanja”.
“Cipele koje simboliziraju nasilno prekinute živote naših ubijenih sugrađana tokom opsade, postavljene su u čitavom gradu. Staza sjećanja je tu da opomene nove generacije da se obrazovanjem, znanjem i kulturom sjećanja moraju boriti za bolje Sarajevo i stabilnu i jaku državu Bosnu i Hercegovinu. Danas je prilika da se prisjetimo i svih onih koji su živote dali da bi mi danas imali državu, i koliko smo sretni da živimo u slobodi, što imamo svoj grad i svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Nadam se da će fotografije koje danas šaljemo iz evropskog i slobodarskog Sarajeva biti opomena čitavom svijetu”, dodala je Karić.
Aliji Hodžiću, potpredsjedniku Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, tokom opsade ubijena je kćerka Jasmina.
“Imao sam jedinu kćerku Jasminu, zločinci su je ubili. Prokleta granata, jedna pa druga. Faktički su je izrešetali. Vjerovatno je takva sudbina bila”, kazao je Hodžić.
Kako je kazao, danas postavljena “Staza sjećanja” je podsjetnik na zločine koji su počinjeni u ovom gradu i državi.
“Ja ovu obuću vidim kao da su oni živi, kao da sada idu sa nama. Oni su tu, oni opominju ovaj narod”, dodao je Hodžić.
U centralnom događaju “Stazom sjećanja” učestvovali su i izvođači: Lejla Jusić, Ivan Ščitinski, vokalni ansambl “Pro Musica”, hor Srednje muzičke škole Sarajevo, ženski vokalni ansambl “Corona”, hor “Šapat srca” te dječiji hor “Mali slavuji” koji je prigodnim izvedbama odao počast svim ubijenim građanima opkoljenog Sarajeva.
Izvedbe su organizovane duž rute kretanja kolone učesnika na sljedećim lokacijama: Spomenik ubijenoj djecu opkoljenog Sarajeva 92-95, terasa Vječne vatre, plato kod Tržnice, plato kod Katedrale, križanje ulica Ferhadija i Velika avlija Laure Papo Bahorete, ulica Sarači kod Begove džamije i Baščaršija.
Tokom realizacije projekta “Stazom sjećanja” građani, javna preduzeća, udruženja i institucije vlasti donirali su cipele. Cipele su prikupljane na punktovima koje je ustupio KJKP RAD, ali i na mnogim frekventnim lokacijama u Sarajevu u čemu su nam pomogli brojni volonteri koji su se prijavili da budu dio ovog projekta i daju svoj doprinos.
Projekat su podržali i učenici škola u Kantonu Sarajevo, vlasti, javna preduzeća, udruženja, ali i brojni građani od kojih je većina podijelila s našim vrijednim volonterima i priču o cipelama koje doniraju, a koje su nerijetko nosili tokom rata ili simbolizuju nekoga njima bliskog ko je tokom opsade Sarajeva ubijen.
Njihove priče mogu se potražiti na društvenim mrežama Memorijalnog centra Sarajevo.
