Četiri milijarde maraka na godišnjem nivou podijele se kroz postupke javnih nabavki! Nije ni čudno što je onda ova oblast primamljiva za bilo koga ko ima neke koruptivne namjere te se tako kroz naštimane tendere ukradu stotine miliona KM.
Rekao je to za “Dnevni avaz“ Damjan Ožegović iz „Transparency Internationala” BiH, ističući da je, nažalost, mali broj podnesenih zadovoljavajućih ponuda po postupcima javnih nabavki.
TI BIH
Kao primjer navodi žalbe na koje pravo imaju samo ponuđači koji su preuzeli tendersku dokumentaciju.
– Time se ponuđačima štiti njihov lični, komercijalni interes, dok javni interes nema ko da štiti. Također, same sankcije su nedovoljne i ne ostvaruju glavnu svrhu prevencije. Ukoliko vi na namještenom tenderu od nekoliko miliona KM ostvarite dobit, ta sitna kazna ništa ne znači. Isplati se, štaviše.
Tako sitne kazne možda djeluju i stimulirajuće za one koji imaju takve namjere – poručio je Ožegović.
Prvi korak je, naglasio je, pojačati sankcije, a potom osnažiti organe za provođenje zakona, u prvom redu Agenciju za javne nabavke.
Politička i ekonomska analitičarka Svetlana Cenić naglašava da je cifra od četiri milijarde KM upravo ta koja se „obrće po tenderima“ te da bi voljela da vidi „jedan koji nije namješten“.
“Isporuka odmah“
Za primjer kako se namještaju tenderi uzela je nabavku automobila.
– Samo što još u tenderu ne stoji ime dobavljača. Ali sve se opiše tako, još posebno navedu „isporuka odmah“. Pa, ko to drži deset automobila Audija na lageru? E, taj koji se dogovori, već nabavi ta kola i samo čeka tender. Naravno da će biti najuspješniji na tenderu – istaknula je Cenić.
Cenić: Nedovoljne sankcije. Facebook
Drugi primjer je suprotnost, a to su firme koje obaraju tendere po narudžbi.
– To traje beskonačno. Imate firme koje učestvuju pro forme i onda ide žalba i tako obaraju tendere. A naravno da se svakom od tih tendera može naći nešto. I za to uzimaju pare. Mogu da uzmu pare ako povuku žalbu, pa će od onoga ko dobije tender da uzmu pare ili od konkurencije. Kod nas je od svega napravljen biznis – zaključila je Cenić.
Štedjeti javni novac
Prema riječima Ožegovića, nedostaje jake konkurencije na tržištu koja bi obarala cijene i štedjela javni novac.
– To jeste glavni problem, a naše zakonodavstvo, nažalost, odnosno u prvom redu Zakon o javnim nabavkama s pratećim aktima, ne daje dovoljno prostora kako bi se ova oblast zaštitila od potencijalnih nepravilnosti – rekao je Ožegović.
Brojke
Od 300 do 3.000 KM je kazna za odgovorno lice, a od 1.500 do 15.000 KM za ugovorni organ.
