Na današnji dan je počela ruska “trodnevna operacija” u Ukrajini, ratne mašine ulaze u treću godinu

Danas se obilježavaju dvije godine od kada je Rusija pokrenula svoju “trodnevnu specijalnu ojnu operaciju”, u Ukrajini. Nakon dvije godine rat se našao u svojevrsnoj pat poziciji, sa Rusijom koja plaća ogromnu cijenu za minimalan napredak i Ukrajinom koja nema dovoljnu podršku.

U ranim jutarnjim satima 24. februara 2022. godine desetine hiljada ruskih vojnika prešli su ukrajinsku granicu. Cilj je bio jednostavan u roku od tri dana sa vojskom ući u Kijev i postaviti režim po volji Moskve.

Moskovske trupe su zaustavljene na kapijama Kijeva i Harkova, a rat koji je za Rusiju trebao da bude lagana šetnja pretvorio se u krvavu dvogodišnju borbu, a sama Rusija se našla pod žestokim sankcijama kolektivnog zapada.

Za razliku od prve godine rata koja je bila obilježena značajnim uspjesima ukrajinske vojske u oslobađanju regije Kijeva, grada Hersona, dijelova regije Harkova, druga godina rata je pokazala Ukrajincima da rat neće biti moguće završiti u par kratkih poteza.

Ukrajinska ljetna ofanziva čija su osnova bili tenkovi koje su zapadne države nakon dugog oklijevanja isporučili zapela je u zamršenoj mreži ruskih odbrambenih položaja u Zaporožju.

Kraj godine je za Ukrajince doveo nove brige. Nemogućnost dogovora demokrata i republikanaca o unutrašnjoj politici je blokirao izglasavanje neophodne pomoći za Ukrajinu. Ukrajina se našla u nedostatku municije, a Evropska unija se pokazala nespsoobnom da dovoljno brzo poveća proizvodnju naoružanja na nivo kojeg to zahtjeva rat kao ukrajinski.

Dodatni problem je postavilo i pitanje da li su se stanovništvo na Zapadu zasitilo od davanja podrške Ukrajini i strah od dolaska na vlast vlada koje i nisu baš spremne da daju punu podršku. Pobjeda proruskog Roberta Fice u Slovačkoj je dala Ukrajini priliku da kuša ono što bi se moglo desiti u slučaju da u SAD-u na vlast dođe Donald Trump ili Marin Le Pen u Francuskoj.

Ipak godina i nije bila bez uspjeha za Ukrajinu. Ruska flota u Crnom moru je desetkovana, a ukrajinski izvoz žita preko crnomorskih ruta se vratio gotovo na predratne nivoe čime je efikasno razbijena ruska blokada. Poseban značaj ima to što je niz ruskih brodova potopljen zahvaljujući ukrajinskim bespilotnim plovilima. Ukrajinski piloti se nalazi pri kraju obuke za avione F-16, čiji će dolazak na front sigurno omogućiti Ukrajincima da postignu veći balans u zraku.

Ukrajina je uspješno u svoju vojsku implementirala zapadnu vojnu opremu uključujući protivzračne sisteme Patriot, tenkova Leopard 2, Challenger i Abrams. Čak su uspjeli i po prvi put da kombinuju sovjetske i zapadne protivzračne sisteme.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je nakon što je bio zvijezda prve godine rata sada vidio da slava ne traje zauvijek i da simpatije medija vremenom blijede. Traljava smjena popularnog komandanta vojske Valerija Zalužnog je dodatno uzdrmala imidž Zelenskog, ali je i dalje ostao značajan simbol ukrajinskog otpora.

Protekla godina ni za Rusiju nije bila jednostavna. Iako su početkom druge godine rata uspjeli da zauzmu Bahmut i Soldera, a na kraju i Adiiviku. Ovo minimalno pomjeranje linije fronta Rusija je platila sa desetinama hiljada ubijenih vojnika i hiljadama uništenih komada tehnike. Najveće gubitke je ipak pretrpila flota u Crnom moru.

Osim gubitaka na frontu, događaj koji je potresao Rusiju i pokazao slabosti unutar sistema je vojna pobuna koju je poveo šef privatne vojne kompanije Wagner Jevgenij Prigožin. Prigožin je zauzeo grad Rostov, a njegov konvoj je zahvaljujući pregovorima zaustavljen tek na nekoliko desetina kilometara od Moskve. Odustajanje od pobune Prigožin je platio životom kada se njegov avion srušio prilikom leta iz Moskve.

Stanovnici Rusije su također iskusili rat na svojoj koži, a Ukrajina je u nekoliko navrata bespilotnim letjelicama uspjela da pogodi i Moskvu.

U proljeće treće godine rata će se ući sa Rusijom ohrabrenom zauzimanjem Avdiivke i pojačanom oružjem i municijom isporučenim iz Irana i Sjeverne Koreje, sa druge strane Ukrajina se nada da će izdržati ruski nalet dok se ne odblokira američka pomoć, a dolazak aviona F-16 će dati nadu za nova oslobađanja.

klix.ba

Facebook
Twitter
X
WhatsApp
Telegram
Email
Print