Jeste li se ikada zapitali otkuda dolazi koncept proslave Nove godine? Kako se Nova slavi u pojedinim dijelovima svijeta i koje se priče i običaji vezuju uz nju? Odgovore na ova i druga pitanja doznajte u našem malom pregledu zanimljivih i ponekad zapanjujućih činjenica o Novoj godini.
Nova godina slavi se već 4000 godina
Proslave Nove godine nisu novotarija dvadesetog stoljeća. Još su „stari“ Mezopotamci slavili doček nekih 2000 godina prije nove ere!
Nije se uvijek slavio 1. januara
Prvi januar nije uvijek bio standardni datum za obilježavanja Nove godine. Rimljani su, primjerice, Novu godinu slavili 1. marta, dok su neke kulture uzimale zimski ili ljetni ekvinocij za obilježavanje ovog datuma.
Suvremeni datum Nove godine od Julija Cezara
Prvi siječnja kao početak nove kalendarske godine utvrđen je 46. godine prije nove ere za vrijeme vladavine Julija Cezara. Engleska i njene američke kolonije usvojile su ovaj datum znatno kasnije, tek 1752. godine.
Od kada se počelo darivati za Novu?
I novogodišnji darovi datiraju iz davnih vremena kada su Perzijanci imali običaj darivanja jaja kao simbola plodnosti i novog života.
Vatromet i galama tjeraju zle duhove
Nova godina često se slavi uz vatromet i opću galamu. U davna vremena vjerovalo se da vatra i buka mogu odagnati zle duhove i donijeti sreću. Vatromet su izmislili Kinezi, a njima pripada i zasluga vezivanja proslave Nove godine i vatrometa.
Crnooki grah donosi sreću
Svi običaji svijeta vezani uz proslavu Nove godine namijenjeni su zazivanju sreće. Tako u Sjedinjenim američkim državama jedu crnooki grah na Novu godinu jer vjeruju da ovaj običaj donosi sreću.
U Estoniji jedu za sedmoricu
Neobičan običaj vlada u Estoniji gdje na Silvestrovo pojedu 7, 9 ili 12 obroka. Razlog je tome taj što vjeruju da će pojedu li toliko obroka dobiti snagu u sljedećoj godini za toliki broj ljudi.
U Finskoj se gata iz olova
U nekim dijelovima Finske zadržao se običaj gatanja iz olova na Novu godinu. Malo se olova otopi u posudi i ubaci u zdjelu punu hladne vode. Voda brzo ohladi olovo koje očvrsne. Ovisno o tome koju je formu olovo zadobilo, onaj koji proriče pod svjetlom svijeće izriče budućnost osobi koja je izlila olovo.
Nabacivanje tanjurima u Danskoj
Danci imaju tradicionalan običaj bacanja tanjura na ulazni prag drugih ljudi. Vjeruje se da ova praksa donosi nove prijatelje osobi na čijem se pragu nađu komadići razbijenih tanjura.
12 bobica grožđa za 12 otkucaja sata
Španjolci imaju jako zabavnu tradiciju ustoličenu još 1895. godine. Točno u ponoć na Novu godinu, oni prilikom svakog otkucaja sata pojedu jednu bobicu grožđa. I ova praksa donosi sreću, a popularizirali su je uzgajivači grožđa koji su na taj način željeli potaknuti prodaju ovog voća koje je u to vrijeme obilno rađalo.
Koje namirnice donose sreću?
U mnogim zemljama za Novu godinu jedu se posebne namirnice. U Irskoj i Njemačkoj jedu zeleno povrće koje povezuju s financijskom srećom. Japanci za Novu godinu jedu duge rezance jer za njih simboliziraju dug i uspješan život. A Portugalci, Mađari, Austrijanci i Kubanci jedu svinjetinu koja donosi prosperitet i boljitak.
Tko prvi na globusu dočekuje Novu?
Novu godinu prvi dočekuju stanovnici otočja Line koja pripadaju republici Kiribati, u središnjem dijelu Tihog oceana. Kada je kod nas 11 sati prije podne, oni već tada ulaze u Novu. Otočje se nalazi na istoj zemljopisnoj dužini kao i npr. Havaji i po tome bi 1. siječanj trebali slaviti istodobno. Međutim, Havajci će čekati još punih 26 sati na Novu godinu jer, iz administrativnih razloga međunarodna datumska granica zaobilazi Kiribate i tako ih smješta u posebnu vremensku zonu.
Znate li da postoji i prijestupna sekunda?
Na novogodišnju noć 2016. godine neki su dijelovi svijeta imali dodatnu sekundu prije negoli je otkucala ponoć. „Prijestupna sekunda“ je dodana kako bi se rotacija našeg planeta poravnala s atomskim satom na satelitima u orbiti. Od 1972. uvedeno je 26 prijestupnih sekundi, ali samo ljudi koji rade na kompjuterskim sustavima osjete spomenutu sekundu.
Koliko se šampanjca popije u Novoj?
Mnogi ljudi dočekuju Novu godinu uz nezaobilazni šampanjac. Samo u SAD-u, tijekom novogodišnjih praznika popije se 360 milijuna čaša pjenušca.
Najčešće novogodišnje odluke
Sigurno vas zanima koje novogodišnje odluke ljudi najčešće donose? Prema provedenim anketama to su: „u Novoj prestajem pušiti“, odlučio sam smršaviti“, „bit ću zdrav i počinjem vježbati“, „uštedjet ću više novca“, „bolje ću se organizirati“.
Spuštanje kristalne kugle u New Yorku
Amerikanci imaju i jednu noviju tradiciju ustoličenu 1907. godine. Na prekrasnom Times Square trgu u New Yorku tradiconalno se svake godine spušta kristalna kugla koja obilježava kraj, ali i početak Nove godine. Kugla se spušta točno jednu minutu, a kada prizemlji otkuca ponoć.
Ni Space Shuttle nije letio za Novu
Sve do 2006. godine Space Shuttle nikada nije letio na novogodišnji dan jer dotadašnji kompjuteri u orbiti nisu mogli pravilno upravljati prelaskom kalendarske godine.
Beethovenova Oda radosti: na radost Japanaca
Za Božić i Novu godinu u Japanu je nacionalna tradicija izvođenje Beethovenove 9. simfonije. Tradicija je nastala nakon 1. svjetskog rata, a potekla je od njemačkih ratnih zarobljenika koji su Japance upoznali s ovom znamenitom Beethovenovom kompozicijom.
Najveći pidžama party za Novu
U doba pandemije i socijalnog distanciranja možemo samo sanjati o velikim druženjima za Novu. No 2009. godine održan je najveći novogodišnji pidžama party na kojem je bilo 1075 ljudi. Zabava se održala u australskom Perthu, a na ideju je došao vlasnik Metropolis Freemantle noćnog kluba.
Glazbena kompozicija duga 1000 godina
Jeste li čuli za projekt „Longplayer“, najdužu glazbenu kompoziciju u povijesti? Njeno izvođenje će trajati tisuću godina, a započelo je 1. siječnja 2000. te će trajati sve do 31. prosinca 2999. godine. Skladbu je komponirao Jem Finer, izvodi se u Londonu, a podupire je organizacija Longplayer Trust.
Zaželite sretnu Novu i vašem kućnom ljubimcu
U Belgiji, osim što svojim najmilijima zažele sve najbolje u Novoj godini, čestitke upućuju i kućnim ljubimcima te domaćim životinjama. Belgijanci vjeruju da razgovor sa životinjama donosi dobro zdravlje i sreću. Sličnu tradiciju imaju i Rumunji čiji farmeri slušaju što im „govore“ njihove životinje na novogodišnju noć.
