U glavnim zdravstvenim vijestima, vanredno stanje u vezi s koronavirusom je nestalo, a bolest je zauzela manje naše pažnje, iako je nastavila imati katastrofalne posljedice.
Umjetna inteligencija također se impresivnom brzinom razvijala ove godine i pronašla je primjenu u svemu, od medicine do biologije divljih životinja. Godina je bila ispunjena i nevjerovatnim vijestima, uključujući zapanjujuće slike koje je objavio svemirski teleskop James Webb. U glavnim vijestima iz matematike, istraživači su pronašli oblik s uzorkom koji se nikada ne ponavlja. A u Francuskoj su naučnici otkrili da su zapanjujući uzorci u stijeni zapravo najstarije poznate neandertalske pećinske gravure.
Nažalost, ali ne i neočekivano, klimatske promjene nastavile su stvarati mnoštvo problema i godina je postala najtoplija u povijesti. Usred sve intenzivnijih prirodnih katastrofa, svjetski čelnici okupili su se u Dubaiju (UAE) na 28. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama ili COP28. Dok je skup zatvoren značajnim dogovorom koji je napravio prvu globalnu obavezu prijelaza s fosilnih goriva, nekoliko je stručnjaka kritiziralo tekst jer nije otišao dovoljno daleko.
Iako smo bili prikovani svim tim pričama i više od toga, samo su neke dospjele na naš popis najvećih naučnih događaja i otkrića ove godine. Mnoštvo zadivljujućih, novih otkrića zasigurno nas čeka u 2024., ali prije nego ih otkrijemo, evo osvrta na trenutke koji su oblikovali 2023. kao još jednu važnu godinu u nauci, prema odabiru stručnjaka Smithsonian Magazina, Guardiana i National Geographica.
Tamna strana Mjeseca
Dok su zapadni milijarderi bili zauzeti slanjem raketa u svemir samo da se sruše i izgore, naučnici u Indiji tiho su napravili nešto što niko prije nije njih uspio. Njihov Chandrayaan-3 za slijetanje na Mjesec bio je prva misija koja je dosegla južni pol Mjeseca – neistraženo područje u kojem se vjeruje da postoje rezervoari smrznute vode.
Uspjeh Chandrayaana-3, lansiranog u julu 2023., pokazao je svijetu ne samo da je Indija glavni igrač u svemiru, već da se lender za slijetanje na Mjesec može uspješno lansirati za 75 miliona dolara (123 miliona KM). Ovaj trošak mnogo je manji od budžeta većine drugih zemalja koje žele poslati misiju na Mjesec.
Dvije sedmice nakon slijetanja, Chandrayaan-3 je poslan na spavanje tokom vrlo hladne lunarne noći i nikada se više nije probudio, ali učinio je ono za što je bio poslan: detektirao je sumpor na površini Mjeseca i otkrio da je lunarno tlo dobar izolator. Uz veću raznolikost, niže troškove i ekološki prihvatljivije rakete, čini se da bi čovječanstvo moglo biti na rubu nove, pristupačnije ere istraživanja svemira.
Umjetna inteligencija
Ovo je bila “prijelomna godina” za umjetnu inteligenciju (AI). Nakon izdavanja OpenAI-jevog ChatGPT-a krajem 2022., AI je sve više u fokusu javnosti. a ove je godine došao do sudnica, muzike i umjetnosti, izazvavši niz etičkih pitanja. U području nauke, gledamo kako vrhunska tehnologija utire put prema novim otkrićima i naprednijoj obradi podataka.
Nekoliko grupa istraživača eksperimentiralo je s A.I. algoritmima koji su generirali riječi, slike, pa čak i muziku na temelju skeniranja mozga ljudi – tehnika koja bi, u konačnici, mogla pomoći pacijentima s moždanim udarom i paraliziranim osobama da komuniciraju razmišljanjem. Strojno učenje pomoglo je u očuvanju, na primjer praćenja ptica selica. Naučnici također razvijaju A.I. alate koji mogu identificirati vrste samo na temelju fotografije, razlikovati gljive sličnog izgleda ili odrediti vrstu ptice prema njenom pjevu. Također, istraživači su eksperimentirali s prevođenjem zvukova kitova pomoću AI.
Istovremeno, eksperti su ove godine upozorili na potrebu reguliranja tehnologije koja brzo napreduje. Geoffrey Hinton, pionir strojnog učenja kojeg naširoko nazivaju “kumom umjetne inteligencije”, dao je otkaz na honorarnom poslu u Googleu u maju kako bi mogao govoriti više o svojoj nelagodi u vezi s budućnošću umjetne inteligencije. Stručnjaci su izrazili zabrinutost da AI može širiti dezinformacije, manipulirati ljudima i promijeniti tržište rada ako nije kontrolirano. Ali inovacije se nastavljaju i čini se vjerovatnim da će istraživači sve više koristiti umjetnu inteligenciju i pokušati napraviti proboj na mnogim poljima.
Odakle su došli ljudi?
Mi smo afrička vrsta. To općenito znači da se Homo sapiens pojavio na tlu koje je sada Afrika, i većina naše evolucije dogodila se tamo u zadnjih pola miliona godina, a nekoliko njih napustilo je tu pan-afričku kolijevku u proteklih 100.000 godina. Sve donedavno to se uglavnom znalo iz starih kostiju davno umrlih predaka. Ali, novi pogled na DNK iz tih starih kostiju postao je plodonosan podvig. U oktobru je studija koju je vodila Sarah Tishkoff sa Unvierziteta Pennsylvania pokazala da je mala količina DNK neandertalca kod današnjih Afrikanaca ušla u rod Homo sapiensa još prije 250.000 godina negdje u Euroaziji, što znači da smo nekoliko puta napuštali Afriku i mnogo ranije nego što se mislilo.
Kako su ta otkrića ugledala svjetlo dana? Čineći nešto što je paradoksalno zanemareno u našim studijama našeg afričkog podrijetla: zapravo gledajući genome afričkih ljudi. Možda se čini malim, ali što više gledamo – posebno među ljudima i područjima koja su do sada bila nedovoljno zastupljena – to ćemo više saznati o vlastitoj priči.
NASA uzela uzorke asteroida kako bi rasvijetlila porijeklo Zemlje
Dana 24. septembra, oko 2.4 kilograma kamenja i prašine sakupljenih s asteroida imena Bennu sletjelo je u pustinju Utaha. Astronomska isporuka bila je rezultat više od sedmogodišnje misije NASA-e u kojoj je agencija OSIRIS-REx sonda putovala 1,2 milijarde milja do asteroida kako bi preuzela uzorak. Bennu, star 4,5 milijardi godina, postojao je prije Zemlje, pa bi mogao sadržavati tragove o tome kako je naš planet nastao i koje su građevne blokove života meteoriti donijeli ovamo davno prije.
Početna analiza otkrila je dokaze o vodi i visokom sadržaju ugljika na Bennuu. Dok je svemirska letjelica OSIRIS-REx već krenula u posjetu drugom asteroidu, istraživači na Zemlji proučavat će uzorak Bennu dvije godine i ostaviti dio stijene za kasnije ispitivanje. I dok će se velik dio stijene analizirati iza zatvorenih vrata, mali uzorak izložen je u Smithsonianovom nacionalnom prirodoslovnom muzeju.
Smanjenje broja ptica povezano s herbicidima i pesticidima
Broj divljih ptica diljem Europe pao je za četvrtinu (550 miliona) od 1980. godine. Pad je najveći među pticama s poljoprivrednih površina, a nova istraživanja sugeriraju da je uzrok tome upotreba pesticida i gnojiva.
Ovo je bila rekordna godina – i to ne na dobar način, kada je u pitanju okoliš. Uporedo s globalnim zagrijavanjem, odvija se još jedna ekološka katastrofa: brz gubitak divljih životinja.
U posljednje četiri decenije broj ptica diljem Europe pao je za nevjerojatnih 550 miliona. Do sada se vjerovalo da su glavni razlozi gubitak staništa i onečišćenje. Ali istraživački tim pod vodstvom b istražio je podatke o 170 vrsta ptica na 20.000 lokacija u 28 zemalja – uključujući zapise koje su prikupili naučnici – i zaključio da je glavni ubica ptica razvoj poljoprivrede. Tačnije, radi se o povećanom korištenju pesticida i gnojiva, koji ne samo da uskraćuju hranu već i izravno utječu na njihovo zdravlje.
Takve opsežne studije ključne su za utjecaj na donošenje odluka i političke prioritete. Nadajmo se da će 2024. donijeti pozitivne promjene.
Šumski požari
Razorni šumski požari ponovno su dominirali vijestima 2023. Požari su postavili rekord u Kanadi, spalivši više od 45 miliona hektara do oktobra. Prethodni godišnji rekord zemlje, koji stoji od 1989., bio je manje od upola manji, s 19 miliona spaljenih hektara. Budući da klimatske promjene uzrokuju više temperature, sezona požara u Kanadi produžila se za otprilike dvije sedmice, a veći požari postali su češći. Stotine takvih “megapožara”, koji su pokrivali 10.000 hektara ili više, ove su godine spalili Kanadu. Mnogi su iznad sebe imali ogromne oblake, poput onih koji se obično vide iznad vulkana, koji su stvarali munje i jake vjetrove.
Katastrofalni požari u Kanadi nisu bili jedini. Dana 8. augusta, razorna vatra zahvatila je havajski otok Maui i zahvatila grad Lahainu, usmrtivši najmanje 100 ljudi. Broj poginulih u šumskom požaru najveći je u SAD-u. u više od jednog vijeka, a hiljade stanovnika izgubilo je svoje domove. Na otocima su neka godišnja doba toplija i suša zbog klimatskih promjena, što omogućuje širenje požara sve većom brzinom. Klimatske promjene mijenjaju mnoga druga takva područja diljem planeta, prijeteći da ono što se nekada smatralo ekstremnim požarima postane sve više ‘novo normalno’.
Vanzemaljci
Godine 2023. zavjere o vanzemaljcima i nagađanja o NLO-ima prožele su društvene i druge medije, ali u isto vrijeme, dio stigme oko istraživanja neidentificiranih anomalnih fenomena, ili UAP-a (kako danas u naučnoj zajednici zovu NLO-e), počeo se razbijati.
Za početak, američki Ured direktora Nacionalne obavještajne službe objavio je izvještaj u januaru u kojem je objavljeno da je vlada zabilježila više od 350 viđenja UAP-a od marta 2021. Gotovo polovina njih opisana je kao “baloni ili entiteti slični balonima” – predmet koji je bio u središtu pažnje sljedećeg mjeseca, kada će SAD Vlada je srušila nešto za što se sumnjalo da je kineski visinski špijunski balon u blizini obale Južne Karoline. Incident je pokazao kako identifikacija UAP-a ima implikacije na nacionalnu sigurnost.
Zatim, na saslušanju u Zastupničkom domu u julu, bivši američki obavještajac David Grusch tvrdio je u svjedočenju pod zakletvom da savezna vlada prikriva dokaze o slupanim vozilima i biološkom materijalu za koji se vjeruje da je “neljudskog” porijekla. U septembru se rasprava o izvanzemaljcima još jednom pojavila u zakonodavnim domovima, kada je samoproglašeni stručnjak za NLO otkrio ono za što je tvrdio da su tijela izvanzemaljaca ispred meksičkog Kongresa.
Naučnici su odbacili tu sugestiju, ukazujući na nekoliko prethodnih teorija o vanzemaljcima iz govornika koje su bile razotkrivene. Naposljetku, svako ko je tražio potvrdu o vanzemaljcima na Zemlji nije je dobio ove godine – nakon 12-mjesečnog istraživanja, NASA je u septembru objavila izvještaj o NLO-ima, navodeći da njeni naučnici nisu pronašli “nikakav uvjerljiv dokaz” da misteriozni fenomen ima izvanzemaljsko porijeklo.
Orke uzvraćaju udarac
Možda je to oblik igre. Možda je prolazni hir. Ili je možda, kao što su internetski promatrači iz cijelog svijeta šaljivo sugerirali, to potpuno razvijena pobuna orki koju predvode žene, planirana kao odmazda za prisutnost čovječanstva na otvorenom moru (naučnici se ne slažu s tim). Šta god bio razlog, orke na obalama Portugala i Španije zabijaju se u brodove u Gibraltarskom tjesnacu i lome im kormila. Od 2020. godine dogodilo se više od 500 interakcija s kontaktom između orki i brodova, a četiri od tih incidenata — s dva ove godine — rezultirala su potonućem broda, zadnji put u novembru.
U maju je jedan naučnik sugerirao da je neobično ponašanje počelo nakon što je jedna orka imala negativno iskustvo s čamcem, te da se proširilo dok su mladi gledali kako lomi kormilo. To je navelo ljude da navijaju za orke na društvenim mrežama. Ali u otvorenom pismu u augustu, grupa od 35 znanstvenika upozorila je da se životinjama ne pripisuju ljudske osobine. To bi, napisali su, moglo navesti pomorce da poduzmu agresivne mjere protiv orki, koje pripadaju kritično ugroženoj populaciji od manje od 50 jedinki. Doista, neki su mornari bacali petarde u vodu u pokušaju da otjeraju orke.
2023. je najtoplija godina ikad zabilježena
Diljem svijeta 2023. je počela toplo. April i maj svrstani su među najtoplije mjesece te vrste u pisanoj historiji. Ali kada je ljeto stiglo na sjevernu hemisferu, rekordi su padali sa svih strana.
Toplinski valovi zahvatili su područja Sjedinjenih Država i južne Europe. Američke općine postavile su više od 1.000 dnevnih temperaturnih rekorda u junu i julu, a stanovnici Phoenixa preživjeli su nezapamćeni 31-dnevni niz temperatura od najmanje 43 stepena. Čak su i saguaro kaktusi prilagođeni toplini pali i uginuli.
Oceani su se zagrijali do razina bez premca u gotovo 45-godišnjem rekordu.
Mjesec za mjesecom – prvi juni, zatim juli, august, septembar, oktobar, ali i novembar – bilježili su se kao najtopliji mjeseci te vrste ikada dokumentirani. S klimatskim promjenama i dolaskom vremenskog uzorka El Niño koji donosi toplinu i vlagu, 2023. sada će zajamčeno postati najtoplija godina u historiji. No budući da historijski gledano, najekstremnija vrućina El Niña dolazi tokom njegove druge godine, neki naučnici upozoravaju da bi 2024. mogla biti još i toplija…
Radiosarajevo.ba
