Dana 7. oktobra, stotine Hamasovih naoružanih napadača probili su barijere oko Gaze, ubivši oko 1.140 ljudi, uglavnom civila, i uzeli oko 250 ljudi kao taoce u najgorem napadu u historiji Izraela, traumatizirajući zemlju i zapanjivši svijet.
Rat između Izraela-Hamasa
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nakon toga obećava da će “uništiti” Hamas i pokreće nemilosrdnu kampanju zračnih napada na Gazu praćenu kopnenom ofanzivom koja cijele četvrti na sjeveru teritorija pretvara u ruševine.
Nakon sedam sedmica rata, dvije strane pristaju na primirje u trajanju od jedne sedmice tokom kojeg Hamas oslobađa 105 talaca, uglavnom žena i djece, a Izrael oslobađa 240 palestinskih zatvorenika.
Strahujući da bi se Hamas mogao pregrupirati, Izrael zatim nastavlja svoju ofanzivu, prebacujući svoj fokus na južnu Gazu, uključujući područja koja su prethodno proglašena “sigurnim zonama”.
SAD stavlja veto na rezoluciju UN-a koja poziva na prekid vatre, ali je sve više kritičan prema onome što Biden naziva izraelskom “neselektivnim” bombardovanjem.
Zdravstvene vlasti Gaze kojima upravlja Hamas izvijestile su 18. decembra da je u ratu ubijeno 19.453 ljudi, većinom žena i djece.
Ukupno 129 talaca iz napada 7. oktobra ostalo je u Gazi, prema iračkim vlastima. Vjeruje se da je oko 20 mrtvih.
Pokolebljiva odbrana
Šesnaest mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Kijev pokreće dugo očekivanu protuofanzivu nakon što je nagomilao milijarde moćnog oružja zapadne proizvodnje i obučavao nove regrute.
Međutim, povratni udar nije uspio napraviti veliki trag u ruskim dubokim odbrambenim linijama, razočaravši kijevske saveznike.
Dok se zima približava i pažnja svijeta usmjerava na rat Izraela i Hamasa, Ukrajina se bori da osigura daljnja obećanja dugoročne vojne podrške Sjedinjenih Država i Evropske unije.
Jedna od rijetkih dobrih vjesti ove godine za predsjednika Volodimira Zelenskog bila je sredinom decembra kada su čelnici EU-a pristali otvoriti pregovore o članstvu s Kijevom, ali ruski saveznik Mađarska odmah je ublažila euforiju stavljanjem veta na paket pomoći Ukrajini vrijedan 50 milijardi eura.
Razorni zemljotres
U ranim jutarnjim satima 6. februara, jedan od najsmrtonosnijih zemljotresa u stoljeću pogodio je Tursku i srušio čitave gradove u jugoistočnoj Turskoj, usmrtivši više od 50.000 ljudi, a gotovo 6.000 ih je poginulo na granici sa Sirijom.
Zaraza državnog udara
Niz državnih udara koji su označili brutalno demokratsko nazadovanje u frankofonskoj Africi nastavio se i u 2023, a Niger i Gabon su posljednje zemlje koje su svrgnule izabranog predsjednika.
Nepopularna Francuska prisiljena je povući i svog ambasadora i svoje trupe iz Nigera što je treći put da se njezine snage povlače iz bivše afričke kolonije u manje od dvije godine.
U međuvremenu, u augustu, gabonski predsjednik Ali Bongo Ondimba, nasljednik dinastije koja je vladala 55 godina, svrgnut je s vlasti nakon predsjedničkih izbora koje su vojska i opozicija proglasile lažnim.
Hollywood u štrajku
Egzistencijalni strah izazvan generativnom umjetnom inteligencijom u kreativnoj ekonomiji širi se Hollywoodom 2023, gdje su pisci započeli štrajk u maju tražeći ograničavanje upotrebe tehnologije u filmovima, kao i povećanje plata.
Holivudski glumci pridružili su se u julu najvećoj obustavi rada u Tinseltownu od 1960-ih, dijelom zbog straha da bi se umjetna inteligencija mogla koristiti za kloniranje njihovih glasova i likova.
Štrajk je odgodio stotine popularnih serija i filmova prije nego što su studiji i glumci postigli dogovor prošlog mjeseca, dva mjeseca nakon što su se scenaristi vratili na posao.
Globalno vrenje
Godina je završila burno, a klimatska agencija Evropske unije predviđa da će 2023. biti najtoplija godina u historiji.
Suša pogoršana klimatskim promjenama navodi se kao jedan od faktora iza najsmrtonosnijeg šumskog požara u Sjedinjenim Državama u stoljeću koji je u augustu odnio najmanje 115 života na havajskom otoku Mauiju.
Na značajnom summitu UN-a o klimi u Dubaiju u decembru, oko 200 zemalja dogovorilo se o “prelazu” s fosilnih goriva.
Utrka na Mjesec
Svemirska utrka se zahuktava 2023. godine, kada će zvijezda u usponu Indija postati prva nacija koja je uspješno spustila letjelicu bez posade na Mjesečev južni pol u augustu, samo nekoliko dana nakon što se rusko lunarno vozilo srušilo na njegovoj površini.
Više od pola stoljeća nakon što je američki astronaut Neil Armstrong postao prvi čovjek koji je hodao po Mjesecu, nekoliko se zemalja bori za povratak na Mjesec.
Prisilni poljubac
Pobjeda Španije nad Engleskom u finalu Svjetskog prvenstva u nogometu za žene u Sydneyu 20. augusta izazvala je scene veselja kod kuće.
Ali euforija brzo ustupa mjesto bijesu kada je šef španskog nogometnog saveza Luis Rubiales poljubio igračicu Jenni Hermoso nekoliko minuta nakon utakmice što je bio poljubac za koji je kasnije rekla da ga je doživjela kao “napad”.
Rubiales od početka insistira na tome da je poljubac bio dobrovoljan, ali suočen s velikim negodovanjem na kraju je podnio ostavku.
Kavkaski egzodus
Otcijepljena republika Nagorno-Karabakh završava svoja tri desetljeća nastojanja za nezavisnošću u septembru nakon što ju je ponovo zauzeo Azerbejdžan u munjevitoj ofanzivi koja je ispraznila planinsko područje od većine njenog etničkog armenskog stanovništva.
Stanovnici Karabaha bježe u Armeniju, bojeći se nasilja i ne želeći da njima vladaju Azerbejdžanci koji govore turskim jezikom s kojima su etnički armenski separatisti vodili dva rata oko tog teritorija od 1990-ih.
Šokantna Argentina
U novembru, Argentina čini skok u nepoznato s izborom libertarijanskog kandidata, Javiera Mileija, poznatog po svojim psovkama protiv političke “kaste”.
Milei, koji dolazi na čelo Argentine u jeku bjesa zbog desetljeća ekonomskog pada i ogromne inflacije pod dugo dominantnim peronistima (lijevi centar), sa novom vladom oslabio je vrijednost svoje valute za više od 50 posto u odnosu na dolar kao dio svoje propisane “terapije ekonomskog šoka”.
federalna.ba/Fena