– Saradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje traje.

Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Potrebno je značajno pojačati usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i implementirati i provoditi neophodne zakone. Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja pravne tekovine EU.

Bosna i Hercegovina je ostvarila ograničen ili nikakav napredak u oblastima konkurentnosti i inkluzivnog rasta (oporezivanje, digitalna transformacija i mediji, socijalna politika i zapošljavanje, poduzetnička i industrijska politika, nauka i istraživanje, obrazovanje i kultura i carine). Nije pokazao napredak u drugim oblastima (ekonomska i monetarna politika) gdje je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti.

Također, BiH nije ostvarila napredak u oblastima resursa, poljoprivrede i kohezije (poljoprivreda i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, ribarstvo i akvakultura, te finansijske i budžetske odredbe), gdje je priprema uglavnom u ranoj fazi. Mora pojačati svoje napore da pripremi i usvoji strategiju ruralnog razvoja cijele zemlje nakon 2021. godine, uskladi svoje zakonodavstvo o sigurnosti hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku i ojača svoje administrativne kapacitete – navodi se, između ostalog, u Izvještaju EK-a.