Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, te ga uputila u parlamentarnu proceduru.
Nacrtom zakona predviđeno je da će se utvrđeni iznos mjesečne novčane egzistencijalne naknade od pet KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama usklađivati u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini (tzv. Švicarski model).
Propisuje se, također, da će se usklađivanje iznosa mjesečne novčane egzistencijalne naknade vršiti od 1.1.2024. godine, o čemu odluku donosi Vlada FBiH, a u slučaju negativnog kretanja potrošačkih cijena i realnog bruto društvenog proizvoda, posljednji usklađeni iznos novčane egzistencijalne naknade neće se smanjivati.
U obrazloženju je navedeno da je prevashodni razlog za donošenje izmjena i dopunama ovog zakona mijenjanje uvjeta na strani prihoda koje podnosilac zahtjeva za ostvarivanje prava na novčanu egzistencijalnu naknadu mora ispunjavati, u smislu da se taj uvjet mijenja iz dosadašnjeg maksimuma dozvoljenog prihoda do 50 posto najniže penzije u FBiH isplaćene u decembru 2018. godine, te glasi “50 posto najniže penzije isplaćene u decembru prethodne godine”.
Kako se ističe, ovo rješenje je predloženo radi stalnog porasta indeksa potrošačkih cijena i usklađivanja penzija u FBiH.
Također, predloženo je brisanje dosadašnjeg decidno Zakonom definiranog ukupnog iznosa budžetskih sredstava na nivou budžetske godine za isplatu novčanih egzistencijalnih naknada (50.000.000 KM).
Nadalje, precizirane su i dopune s ciljem poštivanja pravnog stajališta iz presuda kantonalnih sudova u upravnim sporovima pokrenutim u predmetima priznavanja prava na novčanu egzistencijalnu naknadu, u kojima su stranke odbijene sa zahtjevom za priznavanje tog prava, s obzirom da ukupni prihodi u koje je uračunat i dodatak za tuđu njegu i pomoć, ostvaren u skladu sa odredbama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, prelazi prihodovni cenzus.
Radi se o sporovima u kojima su sudovi zauzeli stav da se navedeni prihod ne može uzimati kao lični prihod podnosioca zahtjeva, već kao prihod namijenjen drugom licu koje daje pomoć i njegu licu kome je ona neophodna, te u tom smislu ukazuju na neusklađenost dva zakonska propisa.
