Najveći i najnaseljeniji kontinent na svijetu suočava se sa smrtonosnim učincima ekstremnih ljetnih vremenskih uvjeta, dok zemlje prolaze kroz jake toplinske valove i rekordne monsunske kiše, a vlade upozoravaju stanovnike da se pripreme za još više nepogoda.
Ovog mjeseca obilne kiše poplavile su dijelove Japana, Kine, Južne Koreje i Indije, preokrenuvši živote miliona ljudi i uzrokujući bujične poplave, klizišta i nestanke struje. Rekordne temperature također su dovele do porasta bolesti povezanih s vrućinom, posebno među ranjivim zajednicama poput starijih osoba.
U subotu je najmanje 13 ljudi umrlo u gradu Cheongjuu u centralnoj Južnoj Koreji nakon što je voda iz nabujale obale poplavila podvožnjak, zarobivši vozila, uključujući javni autobus.
Najmanje 41 osoba umrla je u Južnoj Koreji posljednjih dana, a hiljade drugih su bile prisiljene evakuirati svoje domove i potražiti privremeno sklonište, dok su jaki pljuskovi pogodili središnje i južne dijelove zemlje.
Zastrašujući prizori oko Atene: Vatra guta sve pred sobom, 1.200 evakuirano
Kao odgovor na gubitak života, južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol pozvao je na preispitivanje pristupa zemlje ekstremnim vremenskim prilikama.
“Ova vrsta ekstremnih vremenskih događaja postat će uobičajena – moramo prihvatiti da se klimatske promjene događaju i nositi se s njima”, rekao je Yoon u ponedjeljak. U susjednom Japanu, rekordna količina padavina na jugozapadu zemlje rezultirala je razornim poplavama u kojima je najmanje šest ljudi poginulo, a mnogi se još vode kao nestali.
“Pada kiša kao nikada prije”, rekao je glasnogovornik japanske meteorološke agencije u izjavi koja je pozvala stanovnike pogođenih područja na maksimalan oprez.
To je obrazac koji se može vidjeti u cijeloj regiji – od dijelova Filipina i Kambodže na jugu gdje su raširene poplave dovele do prekida prometa u velikim gradovima uključujući glavne gradove Manilu i Phnom Penh – do dijelova Indije sjevernije gdje je rekordna količina oborina donijela nekoliko država gotovo se zaustavio i odnio živote desetaka, prema dužnosnicima.
Glavni grad Delhi 10. jula obilježio je najkišovitiji julski dan u više od 40 godina, prema podacima vlasti. Jaki pljuskovi prisilili su na zatvaranje škola i ostavili mnoge ranjive bez krova nad glavom.
Jedna krajnost u drugu
Dok se neke regije bore sa smrtonosnim pljuskovima, druge se suočavaju s velikom vrućinom.
U ponedjeljak je meteorološka stanica u sjeveroistočnoj Kini zabilježila rekordno visoku temperaturu od 52,2 stepena, dok je u Japanu temperatura porasla na 39,7 stepeni.
Ukupno je više od pet meteoroloških stanica u Kini u ponedjeljak premašilo najviše temperature od 50 celzijusa — među najtoplijim u historiji. Ovo je uslijedilo nakon rekordno vrućeg ljeta u glavnom gradu Pekingu u kojem su temperature početkom jula skočile preko 40 stepeni — što je natjeralo vlasti da izdaju upozorenja za vrućinu na dvije sedmice dok se globalna klimatska kriza pojačava.
(VIDEO) Stravične scene iz španskog ljetovališta, crveni plamen bjesni otokom
Toplinski valovi pogodili su i dijelove Japana. Temperature su od ponedjeljka ujutro porasle do visokih 39,7 stepeni u gradu Kiryu, koji se nalazi u prefekturi Gunma na otoku Honshu — najvećem i najmnogoljudnijem japanskom otoku na kojem se nalaze i Kyoto i Tokyo, te 39,6 stepeni u gradu Hatoyami nalazi se u prefekturi Saitama.
Slučajevi toplinskog udara postali su sve češći među starijim osobama Japana, koji čine 28% stanovništva.
Temperature u glavnom gradu Tokiju posljednjih su godina porasle do opasnih razina, zbog čega su vladini zvaničnici morali tražiti racionalizaciju električne energije dok se zemlja bori s rastućom nestašicom struje.
Ranjiva regija
Naučnici su upozorili da će se učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja nastaviti povećavati kako se klimatska kriza koju su uzrokovali ljudi ubrzava.
U svom godišnjem izvještaju o klimi, Svjetska meteorološka organizacija rekla je da je svijet na putu da probije kritični klimatski prag u sljedećih pet godina dok se globalne temperature nastavljaju penjati iznad predindustrijskih razina.
Azija, s procijenjenom ukupnom populacijom od 4,4 milijarde ljudi, akutno je osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena, a nedavni ekstremni vremenski uvjeti rezultirali su nestašicom vode, propadanjem usjeva i usporavanjem gospodarstva.
Dijelovi svijeta suočeni s ekstremnim vrućinama, očekuju se temperaturni rekordi
Ta je ranjivost stavljena u fokus prošle godine kada su katastrofalne poplave pogodile Pakistan usmrtivši više od 1700 ljudi i ostavivši milione bez domova.
Južnoazijska zemlja sada se nosi s najgorom ekonomskom krizom u desetljećima, pogoršanom naglom inflacijom zbog poplava koje su uništile prošlogodišnje žetve.
“Jedno je vrlo jasno: ono što se dogodilo u Pakistanu neće ostati u Pakistanu”, rekao je premijer Shehbaz Sharif svjetskim čelnicima na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u rujnu prošle godine, upozoravajući da klimatske promjene neće poštedjeti zemlje.
“Cijela definicija nacionalne sigurnosti danas se promijenila. I ako se svjetski lideri ne udruže kako bi djelovali i djelovali sada prema dogovorenom zajedničkom planu, neće biti Zemlje za ratove. Priroda će uzvratiti. A za to čovječanstvo uopće nije doraslo”.
Susjedna Indija, najmnogoljudnija nacija na svijetu, jedna je od zemalja za koje se očekuje da će biti najgore pogođene klimatskom krizom, prema Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), koja bi mogla utjecati na 1,4 milijarde ljudi diljem zemlje.
Nakon nedavnih velikih toplinskih valova na sjeveru i istoku, tisuće su bile prisiljene pobjeći od ozbiljnih poplava u državama poput Himachal Pradesha prošlog tjedna nakon što su obilne kiše pogodile sela i ceste pretvorile u rijeke.
Cijeli svijet se prži: U Kini zabilježena rekordna temperatura od 52,2 stepena
Svake godine Indiju pogađaju ozbiljne poplave i klizišta tijekom sezone monsuna, koji natapaju zemlju od juna do septembra.
Assam, država s populacijom većom od 31 miliona ljudi, među najteže je pogođenima.
Više od 495 hiljada ljudi u 22 okruga bilo je pogođeno poplavama, a oko 14 hiljada evakuirano je u kampove za pomoć kada je kiša zahvatila regiju. Službenici za upravljanje katastrofama i državne vlasti krajem juna izvijestili su o najmanje 10 smrtnih slučajeva od početka kiše.
Video emitiran na lokalnoj televiziji pokazao je kako seljaci gaze do grla kroz mutnu vodu sa svojom stokom, a kuće, trgovine i automobili potopljeni u poplavama.
Crvena upozorenja, koja označavaju najvišu razinu prijetnje, izdana su za nekoliko sjevernih država uključujući Himachal Pradesh, Uttarakhand, Punjab i Haryanu. Upozorenja o klizištu također su izdana za Uttarakhand i Himachal Pradesh.
Jaki pljuskovi također su prisilili škole na zatvaranje u brojnim područjima uključujući Uttar Pradesh i glavni grad New Delhi.
Utjecaj takvih vremenskih ekstrema teško je previdjeti, a indijski siromašni su među najranjivijima.
Poplave su predstavljale posebnu opasnost za 35% stanovništva – otprilike 472 miliona ljudi – koji žive u gradskim slamovima, prema podacima Svjetske banke.
“Ironija je u tome što su siromašni u svijetu zapravo žrtve klimatskih promjena,” čak i ako nisu oni koji su “stvorili problem”, Sunita Narain, glavna direktorica Centra za znanost i okoliš i veteran iz Indije rekao je ekolog prošle godine za CNN.
“Poplave, suše i drugi razorni klimatski događaji “svi nam vrlo jasno pokazuju kakva će biti budućnost”, dodala je.
Program N1
