Prije tačno sedam godina teroristi FETO-a su podigli oružje u izdajničkom pokušaju svrgavanja legalno izabrane vlasti u Turskoj.

Pobjeda vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti) sa 49 posto osvojenih glasova na općim izborima 1. novembra 2015. godine izazvala je veliku paniku u redovima FETO-a.

Znajući da će vlada, koja je ponovo došla na vlast, odlukama Vrhovnog vojnog vijeća (YAS) otpustiti infiltrirane članove FETO-a iz vojske, ta teroristička organizacija je uzdrmana tadašnjom odlukom Glavnog javnog tužilaštva u Izmiru o naredbi o pritvoru takvih vojnika, uključujući i generale.

Nakon brojnih zavjera kao što su slučaj masovnog prisluškivanja najviših zvaničnika, pozivanje na ispitivanje čelnika Nacionalne obavještajne službe (MIT) Hakana Fidana zaustavljanja kamiona MIT-a na jugu Turske, FETO je shvatio da više ne može natjerati Vladu Turske da napravi korak unazad, pa je odlučio izvesti državni udar kao posljednje sredstvo.

Naredba za izdaju došla od vođe FETO-a

Vođa terorističke organizacije FETO Fetullah Gulen stao je pred kamere 19. marta 2016. godine i poslao poruke za koje će se poslije utvrditi da su bile upućene onima koji su organizirali pokušaj vojnog puča.

Naime, on je kazao da govori “u ime mještana Kapadokije”, a istragom je utvrđeno da se ta šifra odnosila na vojnike koji su 15. jula izveli pokušaj vojnog udara.

Po ovom uputstvu terorističkog vođe, pripadnici civilnih i vojnih ogranaka FETO-a su završili pripreme za puč širom Turske i počeli su da čekaju čas izvršenja koji je trebao biti u 03.00 sata 16. jula te 2016. godine.

Međutim, nekoliko sati prije pokušaja izdaje, major pilot helikoptera otišao je u Direkciju Nacionalne obavještajne organizacije (MIT) i saopćio da FETO-isti planiraju pritvoriti šefa MIT-a Hakana Fidana.

Tadašnji šef MIT-a, danas ministar vanjskih poslova Fidan je ovu informaciju prenio tadašnjem drugom načelniku Generalštaba generalu Yasaru Guleru, a zatim je poslao svog pomoćnika u Generalštab da prenese detalje.

Nakon razgovora sa zvaničnikom MIT-a, general Guler je prenio je sadržaj sastanka tadašnjem načelniku Generalštaba generalu Hulusiju Akaru.

Potom je general Akar naredio Operativnom centru Oružanih snaga Turske da vrati letjelice u baze i da zatvori zračni prostor za letove.

Osim toga, Akar je naredio komandantu 4. korpusa general-pukovniku Metinu Guraku da spriječi izvođenje oklopnih vozila iz Komande i Divizije za obuku oklopnih jedinica Etimesgut, a tadašnjeg komandanta Kopnene vojske generala Saliha Zekija Colaka poslao je u Kopnenu avijaciju da spriječi letove helikoptera.

Pučisti zarobili Akara

Istovremeno, bivši šef kabineta generala Gulera, štabni potpukovnik Bunyamin Tuner prenio je bivšem načelniku Odjela za planiranje i upravljanje osobljem Generalštaba brigadnom generalu Mehmetu Partigocu da je šef MIT-a Fidan razgovarao sa Akarom.

Među pučistima je počela da kruži informacija da je Colak otišao u Komandu kopnene avijacije nakon sastanka Akara i Fidana.

Potom je pokušaj puča, koji je planiran da počne u 03.00 sata 16. jula, pomjeren za 20.30 sati 15. jula i to uz odobrenje Adila Oksuza i drugih civilnih čelnika FETO-a koji će predvoditi puč u vazdušnoj bazi Akinci.

Odmah po izdavanju naređenja za pokušaj puča, 33 bordo beretke sa odabranom opremom iz Komande specijalnih snaga (OKK) okupile su se u zračnoj bazi Akinci i prešle u Generalštab.

Bivši načelnik Odjela za strategiju Generalštaba general-major Mehmet Disli, glavni savjetnik načelnika Generalštaba pukovnik Orhan Yikilkan, brigadni general Mehmet Partigoc i načelnik Generalštaba pukovnik Ramazan Gozel okupili su se da organiziraju pokušaj puča u Generalštabu.

– Komandante, operacija počinje, povest ćemo sve, bataljoni i brigade su na putu, vidjet ćete uskoro – riječi su koje je Akaru rekao Disli i tako mu najavio državni udar.

– O čemu pričaš? O kakvoj operaciji? Jesi li ti manijak? Da se nisi usudio – odgovorio je Akar na riječi Dislija.

Shvativši da ne može uvjeriti Akara, Disli je naredio timu koji je čekao ispred kancelarije da interveniše.

Gozel, Yikilkan, bivši potpukovnik Levent Turkkan, bivši kapetan Serdar Tekin i bivši vodnik-major Abdullah Erdogan zarobili su generala Akara.

Obavijest o izdaji poslana u štab

Po uputstvu pučista u štabu, komandant 58. artiljerijske brigade bivši brigadni general Murat Aygun, stacioniran u Polatliju, naredio je da se vozila, uključujući sisteme za lansiranje raketa, angažiraju iz kasarne kako bi preuzeli kontrolu nad kritičnim tačkama u Ankari.

Prvo obavještenje o pokušaju izdaje, pod nazivom “Pripremno upozorenje i raspoređivanje jedinica”, poslano je putem Generalštabovog sistema za distribuciju poruka i dokumenata (MEDAS).

Pučisti su preko MEDAS-a trupama dostavili takozvanu Listu vojnih zadataka i imenovanja.

Nakon ove poruke, pučisti su istim sistemom izdali drugu naredbu o “Uvođenju borbenih oklopnih vozila” za zauzimanje kritičnih puteva i raskrsnica u gradovima i javnih ustanova.

Pučisti, koji su slali poruke jednu za drugom preko MEDAS-a, naredili su vojnicima izvan kasarne da se pridruže svojim trupama u 21.53.

Postupajući po tome, pučisti su zauzeli Centar za koordinaciju u slučaju katastrofa (AKOM) u Kagithaneu, poznat kao “videće oko Istanbula”.

Bulent Aydin, tjelohranitelj komandanta kopnene vojske Colaka, ubijen je od strane pučista u Generalštabu i slovi kao prvi šehid 15. jula.

Blokada mostova

Iz zračne baze Akinci poletjeli su borbeni avioni F-16 i počeli su izuzetno nisko letjeti iznad Ankare.

Informativni kanali su o vojnim aktivnostima izvijestili u 22.28.

Televizije su objavile “breaking” da su vojnici blokirali istanbulske mostove preko Bosfora i to most Bogazici i most “Fatih Sultan Mehmet”.

Tadašnji premijer Turkiye Binali Yildirim se telefonom javio u program televizije NTV u 23.02.

– Vlada koja predstavlja naciju je na svojoj dužnosti. Oni koji su napravili ovaj pokušaj, oni koji su napravili ovo ludilo, oni koji su bili uključeni u ovaj nezakonit čin će platiti najveću cijenu – rekao je Yildirim.

Glavno javno tužilaštvo u Ankari pokrenulo je istragu o pokušaju državnog udara u 23.05.

Pučisti piloti zasuli gradove bombama

Piloti pučisti Mehmet Cetin Kaplan i Ertan Koral bombardirali su Odjel za avijaciju Generalne direkcije za sigurnost u Golbasiju. U napadu je poginulo sedam policajaca, a petorica policajaca su ranjena.

U 00:01, bivši piloti kapetani Ugur Uzunoglu i Huseyin Turk napali su Odjel za specijalne akcije pri Generalnoj direkciji za sigurnost u Golbasiju. Ubijeni su jedan civil i 43 policajca, dok je 36 policajaca ranjeno.

Helikopteri pod kontrolom pučista skenirali su kompleks MIT-a u Yenimahalleu.

Bivši potpukovnik Umit Gencer zauzeo je TRT i pročitao proglas o puču.

Izjava koja je promijenila tok noći

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan se javio u program CNN Turka u 00:24 i održao je historijski govor koji je promijenio tok pokušaja puča.

– Pozivam našu naciju na trgove – poručio je Erdogan.

U pucnjavi na građane koji su demonstrirali protiv pučista ispred štaba Generalne komande Žandarmerije poginulo je devet ljudi, a desetine su ranjene.

Piloti pučisti Mehmet Yurdakul i Ilhami Aygul bombardirali su Direkciju za sigurnost u Ankari u 00:56.

Desetak minuta kasnije, bivši pilot Mustafa Ozkan bombardovao je to mjesto drugi put. U napadu su dvije osobe poginule, a 39 je povrijeđeno.

Halisdemir upucao pučističkog generala

Avion pučističkog brigadnog generala Semiha Terzija, koji je poletio sa specijalcima iz Diyarbakira, sletio je na aerodrom Etimesgut u 01.13.

Tadašnji komandant specijalnih snaga general-pukovnik Zekai Aksakalli telefonom je uspio dobiti komandujućeg podoficira Omera Halisdemira i od njega zatražio neutralizira pučističkog generala Terzija.

Terzi, koji je sa vojnicima pod njegovom komandom došao u komandu specijalnog zrakoplovnog puka Etimesgut, otišao je helikopterom u štab u Golbasıju da preuzme komandu nad specijalnim odredom OKK-a u 02:14.

Njega je na ulazu u štab sačekao i upucao Halisdemir koji je stekao epitet heroja turske nacije.

Halisdemir je ubijen u vatri koju su otvorili Terzi i neki od vojnika koji su došli s njim iz Diyarbakira.

Bombardiranje parlamenta

Ubijeno je 36 građana koji su protestovali zbog pokušaja državnog udara ispred Generalštaba. Tijela nekih od šehida pučisti su vukli po zemlji i ostavili ispred štaba.

Pučisti, koji su svim sredstvima pokušavali slomiti otpor građana, bombardirali su i zgradu Velike narodne skupštine Republike Turske. Napad avionom F-16 su izveli bivši piloti Hasan Husnu Balikci i Ugur Uzunaoglu, a u napadu su ranjene 32 osobe.

Građani su oslobodili sjedište TRT-a u 03.00 sata. Ta medijska kuća vratila se normalnom emitovanju, dok su pučisti predati policiji.

Pilot pučista Huseyin Turk bacio je četiri bombe na objekte TURKSAT-a u periodu 03.14-03.19 kako bi prekinuo televizijski prijenos.

Kako su sati odmicali, ljudi koji su punili trgove i ulice na poziv predsjednika Erdogana, izazivali su sve veću paniku u redovima pučista.

Odmah nakon što su policijski timovi za specijalne operacije oslobodili kontrolni toranj od pučista, ATA avion sa turskim predsjednikom Erdoganom je sletio na Aerodrom “Ataturk” u Istanbulu, gdje su ga dočekale hiljade građana.

Nakon razvoja događaja u Istanbulu, pučisti su ponovo bombardirali zgradu turskog parlamenta.

Bivši pilot kapetan Huseyin Turk gađao je parlament svojim avionom F-16 u 03.24 i 03.25.

U jeku borbe, koju su protiv pučista vodili građani na ulicama i patriote vojnici u kasarnama, u 04:00 sata Glavno javno tužilaštvo u Ankari donijelo je rješenje o pritvoru za članove pravosuđa povezane sa FETO-m, članove takozvanog Vijeća za mir u domovini i učesnike u pokušaju državnog udara.

Na horizontu se nazirao kraj puta za pučiste

U 06:19, bivši pilot potporučnik Muslim Macit bacio je dvije bombe na raskrsnicu ispred predsjedničkog kompleksa u Ankari. U napadu je ubijeno 15 građana, a ranjeno sedmero.

Šef odjeljenja TEM-a Turgut Aslan i njegov tjelohranitelj Hasan Gulhan, koji su bili zatočeni u Glavnoj komandi Žandarmerije, izvedeni su iz zgrade vezanih ruku i s povezima na očima, a pučist bivši pukovnik Erkan Okrem im je pucao u glavu. Aslan je teško ranjen, a Gulhan je ubijen.

Premijer Yıldırım ovlastio je general-pukovnika Ziju Kemala Kadioglua da obara avione koji lete pod kontrolom pučista.

Shvativši da je pokušaj svrgavanja legitimne vlasti u Turskoj propao, pučisti na Bogazici mostu u Istanbulu su se predali turskim snagama.

U 08:26, načelnik Genralštaba Akar, kojeg su pučisti držali u zatočeništvu, helikopterom je iz zračne baze Akinci prebačen u palatu Cankaya.

Po naređenju turskog predsjednika Erdogana i tadašnjeg ministra nacionalne odbrane Fikrija Isika, gađana je glavna pista zračne baze Akinci kako bi se spriječilo dalje dejstvo aviona u rukama pučista.

U 12.57, premijer Yıldırım se obratio javnosti i kazao da je pokušaj puča suzbijen. Na konferenciji za medije bili su i resorni ministar Isik i general Akar.

Izdajnički pokušaj puča u Turskoj tako je osujećen i spriječen pod vodstvom predsjednika Erdogana, zahvaljujući naporima nacije i patriotskih snaga sigurnosti te zemlje.

Turski narod, koji je pokazao u historiji rijetko viđeni primjer otpora pučistima, u toj mračnoj noći preuzeo je brigu o nezavisnosti i budućnosti svoje zemlje.

Istragom je utvrđeno da je u pokušaju puča korišteno oko 9.000 vojnih lica, 35 aviona, 37 helikoptera, 246 oklopnih vozila, uključujući 74 tenka i blizu 4.000 komada lakog naoružanja.

Od civila, policajaca i vojnika koji su se u toj mračnoj noći borili da Turska izađe na svjetlo dana, živote su kao šehidi položilo njih 251, uključujući 150 u Ankari, 99 u Istanbulu i dvoje u Mugli.

FETO kao opasnost za sve zemlje u kojima djeluje

Teroristička organizacija Fetullahci (FETO) odgovorna je za krvavi pokušaj puča u Turskoj u noći 15. jula 2016. godine.

Riječ je o terorističkoj organizaciji koju predvodi Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska zvanično zatražila od SAD-a.

Članovi te terorističke organizacije godinama su, namještanjem ispita, napredovali u službi, infiltrirajući se tako u institucije države. Potom su, najprije u decembru 2013. godine, pristalice FETO-a u pravosuđu Turske montiranim procesom o navodnoj korupciji pokušali procesuirati brojne visoke zvaničnike.

Nekoliko godina kasnije uslijedio je i krvavi pokušaj državnog udara terorista FETO-a, odnosno pokušaj puča kojeg su izveli oficiri koje je FETO infiltrirao u tursku vojsku.

Istraga u vezi s terorističkom organizacijom FETO pokazala je da se radi o globalnoj mreži koja ne predstavlja opasnost samo Turskoj, nego i svakoj drugoj zemlji u kojoj je aktivna. Na to su u više navrata i ukazivali turski zvaničnici. Tokom pokušaja puča u Turskoj poginula je 251, a ranjene 2.734 osobe.