Dronovi, odnosno bespilotne letjelice, sve su popularnije širom svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Ipak, da bi koristili ove sprave, morate biti svjesni svih propisa za njihovo držanje i korištenje.
Bespilotne letjelice najviše povezujemo s ratovima, imajući u vidu da se dronovi u javnosti najviše spominju u kontekstu vojnih sukoba. Ipak, osim dronova koji se, recimo, koriste na obje strane konflikta u Ukrajini, postoji i veliki broj bespilotnih letjelica koji se mogu kupiti za javnu upotrebu.
Dronovi se najviše koriste među fotografima i kamermanima, koji ih mogu iskoristiti da bi dobili kadar iz, za njih, nemogućeg ugla. Snimci dronovima nam često daju perspektivu koju ne možemo dobiti od kamere ili fotografskog aparata ‘sa zemlje’. Isto tako, snimci iz ptičije perpektive, posebno to vrijedi za velike grupe ljudi, dat će nam bolju ideju o broju osoba na tom skupu. Primjer korištenja bespilotnih letjelica za ovu svrhu je posljednjih nekoliko sedmica protesta u Srbiji.
Međutim, koliko god su dronovi korisni, toliko su i potencijalno opasni. Za operisanje ovim letjelicama potreban je određen nivo znanja, a imajući u vidu da su ovi uređaji komercijalno dostupni, u pogrešnim rukama mogu biti opasnost po ljude. Isto tako, jače letjelice mogu ići više u zrak i tako biti smetnja za druge u zračnom prometu.
U Bosni i Hercegovini je čak i jedno kantonalno Ministarstvo unutrašnjih poslova izdalo upozorenje zbog većeg broja letova dronova. Radi se o Hercegovačko-neretvanskom kantonu, specifično oko grada Međugorja. S obzirom na to da se očekuje veliki broj hodočasnika u ovo mjesto, MUP HNK je apelovao na vlasnike dronova da budu oprezni.
Kako bi se ovo na pravi način regulisalo, donesen je Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima, na koji se i MUP HNK referirao u svom upozorenju. Ovaj pravilnik služi kao nadogradnja na Zakon o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, koji u svojim članovima ne spominje bespilotne letjelice.
Ovaj pravilnik pravi distinkciju između tri vrste letova bespilotnih letjelica – komercijalnog, nekomercijalnog i izvođenja radova u letu. Svaki od ovih ima svoja specifična pravila. Imajući u vidu da je ovaj trend sve popularniji među građanima BiH, vrijedi pogledati koja pravila vrijede za korištenje bespilotnih letjelica.
Član šest ovog pravilnika u detalje objašnjava gdje ne smijete letjeti vaš dron u nekomercijalne svrhe. Dakle, nije dozvoljeno letjeti iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih pruga, vodenih puteva, dalekovoda ili drugih letjelica na daljinsko upravljanje na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara. Razdaljina se povećava na 50 metara kada je riječ o snimanju veće grupe ljudi.
Isto tako, nije moguće snimati u blizini industrijskih zona, ambasada, objekata državnih službi i institucija, kao i drugih objekata koji su od javnog značaja na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 500 metara. Nije moguće letjeti u zonama letišta i unutar zone aerodroma, osim ako za to ne postoji saglasnost od Jedinice za upravljanje zračnim prostorom. I da postoji saglasnost, dron se može podići najmanje 1,5 kilometar od aerodroma i na maksimalno 30 metara od zemlje. Letenje drona iznad vojnih objekata nije moguće, bez iznimke.
Slična su pravila i za komercijalno letenje. Ona su regulisana članom osam ovog pravilnika, a jedna ključna razlika je što se komercijalni dron može podići i tokom noći. Kako bi se to moglo uraditi, dron mora biti obilježen svjetlosnom signalizacijom, letenje dronom se vrši isključivo unutar vidnog polja, a predviđeno mjesto za slijetanje mora biti u neposrednoj blizini operatora drona (u slučaju autonomnog slijetanja) i maksimalna visina nije veća od 30 metara. Nije dozvoljeno letenje iznad grupe ljudi, objekata od značaja i slično.
Važno je spomenuti i da, osim vojnih objekata, koji su van dostupnosti i za komercijalne i nekomercijalne bespilotne letjelice, postoji još jedan dio našeg teritorija gdje se ne može letjeti. Radi se o graničnom pojasu naše zemlje. Jedina iznimka za ovo pravilo je ako postoji saglasnost Granične policije Bosne i Hercegovine. Ako ne postoji, maksimalno se može ići do 300 metara unutar granične linije.
Kako bi uopšte posjedovali dron, morate pratiti članove 13-21 ovog pravilnika. Najbitniji je svakako član 14, koji definiše koja vam je tačno dokumentacija potrebna kako bi posjedovali i koristili svoju bespilotnu letjelicu. Kako bi koristili dron, morate imati: uputstvo za upotrebu i tehničku dokumentaciju, potvrdu o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH za operatora drona, original ili ovjerenu kopiju police osiguranja, potvrdu o upisu u evidenciju drona i ovjerenu izjavu da je operator drona ovlašten/imenovan od vlasnika drona za letenje dronom, ukoliko operator drona nije ujedno i vlasnik drona.
Član 15 reguliše dobijanje drugog papira iz člana 14, odnosno potvrde o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH. Radi se o ispitu Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, gdje se za dozvolu mora imati barem 75 posto tačnih odgovora. U tom slučaju, ova direkcija može izdati potvrdu bez koje ne možete koristiti dron.
Cijeli Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima možete pronaći OVDJE.
Radiosarajevo.ba
