Europske institucije su krajem prošle godine izdvojile 70 miliona eura kao vid pomoći građanima Bosne i Hercegovine. Sredstva će biti raspoređena između Federacije BiH – 66 posto, RS – 33 posto i Brčko Distrikta – jedan posto.
U ovoj godini 50 miliona eura bit će usmjereno prema 165.000 domaćinstava koja se nalaze u stanju socijalne potrebe.
Pitanje ko može dobiti pomoć uređuje 14 zakona o socijalnoj zaštiti koji su doneseni na nivou entiteta, Brčko Distrikta i deset kantona. To su lex specialis zakoni koji jasno definišu pojam socijalne potrebe, poput Zakona o borcima, Zakona o civilnim žrtvama rata.
Prema ovim zakonima, pojam o najugroženijim kategorijama društva obuhvata starije osobe od 65 godina, domaćinstva s više od dvoje djece, mlade od 15 do 25 godina bez obrazovanja, osobe sa invaliditetom, raseljena lica i, posebno, Rome.
Ostatak novčanog transfera u visini od 21 milion eura trebao bi biti utrošen na opremanje malih i srednjih poduzeća, ali i privatnih stanova i kuća opremom koja će osigurati njihovu energetsku održivost.
Da će novac biti doznačen u BiH, potvrdila je prilikom svog posjeta BiH krajem prošle godine predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Portal Radiosarajevo.ba ranije je pisao o razlozima zašto novac nije pristigao u BiH, a naš izvor iz Europske unije je tada kazao da BiH treba potpisati Sporazum o finansiranju.
Sporazum je potpisalo Vijeće ministara BiH, a to mora uraditi i Predsjedništvo kao i DEI.
Građani Bosne i Hercegovine žive na rubu egzistencije, poskupljenja su svakodnevna, a povećanja plata i penzija – mizerna.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mart ove godine iznosi 2.892 KM. Potrošačka korpa je u kontradiktornosti i sa osobama koje su zaposlene jer u FBiH prosječna neto plata iznosi 1.208 KM.
Najniža penzija isplaćena za mart iznosila je 495,12 KM, zajamčena 590,90 KM, dok je najviša penzija 2.415,85 KM.
Radiosarajevo.ba
