Indijac Pramod Mittal, te Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal pokrenuli su arbitražni spor protiv Bosne i Hercegovine u vezi s njihovim ulaganjem u GIKIL Lukavac, te radnjama vlasti Tuzlanskog kantona za koje članovi porodice Mittal tvrde da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između BiH i Indije о unaprjeđenju i zаštiti investicija.
U obavijesti o pokretanju spora tužitelji nisu naveli vrijednost odštetnog zahtjeva protiv Bosne i Hercegovine već je njegovo preciziranje ostavljeno zа nastavak postupka.
Ovo je saopćeno danas iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje je usvojilo informaciju Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramod Mittal i drugi protiv BiH u skladu s arbitražnim pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovinsko pravo.
– Vijeće ministara BiH pozvalo je vlade Federacije BiH i Tuzlanskog kantona da se odmah aktivno uključe i poduzmu potrebne aktivnosti zajedno s Pravobranilaštvom BiH radi zaštite pravnog i finansijskog interesa. Pravobranilaštvo BiH ovlašteno je i zaduženo da pripremi prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obavezama, po uzoru na ranije potpisane sporazume u vezi s arbitražnim postupcima, i dostavi ga vladama Federacije i Tuzlanskog kantona na potpisivanje, uz prethodnu saglasnost Vijeća ministara BiH.
Pravobranilaštvo BiH je poduzelo sve nužne radnje kako bi u ovoj fazi postupka bila maksimalno zaštićena imovina i imovinski interesi Bosne i Hercegovine, uključujući i ranije informiranje vlada Federacije BiH i Tuzlanskog kantona – navedeno je u saopćenju iz Vijeća ministara BiH.
Tužilaštvo Tuzlanskog kantona je, kako je saopćeno prije nepuna dva mjeseca, optužnicom za organizirani kriminal u Global ispat koksnoj industriji (GIKIL) Lukavac obuhvatilo osam osoba, od kojih su tri Indijca, a pet su državljani Bosne i Hercegovine. Kao vođa grupe označen je Pramod Mittal, osnivač i vlasnik kompanije Global Steel Holdings Limited (GSHL), koje je imalo suvlasništvo u GIKIL-u.
Optužnicom je obuhvaćen period od 2003. do 2019. godine u nekoliko segmenata, a to su neispunjavanje ugovornih obaveza stranog ulagača, firme GSHL, u iznosu od oko 45 miliona KM u GIKIL-u, kao i za nezakonito izvlačenje novca iz GIKIL-a na osnovu eksternih menadžerskih ugovora koje je navodno pružao GSHL društvu GIKIL, čime je protivpravno prisvojeno više od 21 milion KM. Pored toga, Mittal je pokušavao da GIKIL-ovom novcem naplati bankovnu garanciju u iznosu od 12,9 miliona dolara, koju je lično dao kompaniji Stemcor odnosno Moorgate.
