Usporavanje ekonomskih aktivnosti imat će posljedice i kada je riječ o stranim investicijama, što upućuje na potrebu da bh. vlasti trebaju olakšati ulaganja
Globalni ekonomski izazovi, koji se ogledaju u nastavku inflatornih pritisaka koji opterećuju svaki kućni budžet u BiH, kao i dalje visoke cijene energenata i hrane – neki su od ključnih razloga zbog kojih je iznimno važna činjenica što je u središtu nedavno potpisanog programskog dokumenta o uspostavi bh. vlasti fiskalna reforma, uključujući smanjenje poreznog opterećenja na rad.
Niz važnih reformi
Kada se tomu doda i kako nas u ovoj godini očekuje smanjena ekonomska aktivnost, odnosno i određena recesija kao posljedica borbe protiv inflacije, jasno je kako je od iznimnog značaja navrijeme iskoristiti prostor koji se pojavio kroz višak prikupljenih poreza, a slijedom čega bi se mogla napraviti reforma u smjeru smanjenja poreznoga opterećenja, što bi posljedično vodilo i rastu neto plaća. Uvidom u dokument HDZ-a BiH i “osmorke” “Smjernice, načela i ciljevi djelovanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti” vidljivo je kako su među prioritetima reforme u području socijalne politike i ekonomije, a koje su, ističe se, ključne za nužno poboljšanje kvalitete života stanovništva BiH i najvažniji su programski segment u smislu konkretnog, mjerljivog napretka koji trebaju prepoznati i osjetiti svi ljudi u BiH.
Među njima je i reforma u oblasti fiskalne politike, kao i smanjenje poreznog opterećenja rada te uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada. Važan dio reformskog paketa odnosi se i na povećanje penzija i plaća, a posebice minimalne penzije i plaće. Struka je tijekom ove godine u više navrata tražila reforme koje će smanjiti pritisak na rad, kao i ključne poteze koji se trebaju povući radi smanjenja udara inflacije na stanovnike. Podsjećamo, makroekonomski analitičar Faruk Hadžić nedavno je na Facebooku poručio kako je početkom ove godine upućivao na potrebu da se dio rasta prikupljenih poreza, zbog inflacije, vrati privredi i radnicima kroz niže poreze i doprinose kako bi se zadržala razina bruto plaće, a povećala neto plaća. Dokument na osnovi kojega će i novi federalni partneri formirati vlast važna je karika suočavanja i s budućim izazovima, a napose onima koji se odnose na moguću pojavu recesije.
Jasno je kako je bosanskohercegovačka privreda uvelike ovisno o kretanju na tržištima Europske unije, tako da svaki poremećaj, bilo da je riječ o recesiji, odnosno usporavanju ekonomskih aktivnosti, bilo smanjenju likvidnosti, ima izravne posljedice na domaću ekonomiju, poglavito onu izvozno orijentiranu. Tomu u prilog idu i brojke koje pokazuju kako je BiH u vanjskotrgovinskoj razmjeni s EU-om u 2021. sudjelovala sa 72,1 posto izvoza i 65,8 posto uvoza. Očekivano, usporavanje ekonomskih aktivnosti u ovoj godini imat će posljedice i kada je riječ o razini izravnih stranih investicija, što dodatno upućuje na potrebu da vlast na svim razinama ubrza korake koji trebaju olakšati ulaganja svim zainteresiranima.
Politička stabilnost
Pritom je, kako bi se ekonomske politike planirale, nužno imati usvojene proračune na svim razinama, a što je jedan od važnih segmenata programske osnove. Upravo s tim na umu, od iznimne je važnosti imati navrijeme uspostavljenu vlast na svim razinama, izbjeći eventualne blokade u tim procesima te krenuti u realizaciju reformskih paketa kojima se BiH može pokušati izboriti s brojnim izazovima, kako trenutačnima tako i onima koji nas tek čekaju. Politička stabilnost pritom se nameće kao najvažniji preduvjet realizacije svake reforme iz ekonomskog segmenta, ali i svih drugih programskih područja na kojima će trebati raditi ubrzanim korakom, osobito nakon dobivanja statusa kandidata za Europsku uniju.
vecernji
