Zagađenje zraka u bosanskohercegovačkim gradovima i dalje je jedno od najvećih u svijetu. U januaru u Sarajevu, dnevna očitavanja najsmrtonosnijeg zagađivača (poznatog kao čestice 2,5 PM) bila su iznad 50µg/m³ tokom 16 dana, nekoliko puta više od onoga što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnim, saopćio je Human rights watch (HRW).
Kako se navodi u saopćenju HRW-a, tokom pet dana u januaru očitavanja su porasla preko 100 µg/m³. Zagađenje vazduha na ovom nivou otežava disanje. Čak i kratki periodi izlaganja mogu dovesti do iritacije očiju, grla i nosa. Dugoročno, ovi nivoi mogu uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme.
Zimsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini proizlazi iz njenog stalnog oslanjanja na sagorijevanje uglja i drva za grijanje, te uglja za proizvodnju električne energije.
Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu. Svake se godine procjenjuje da 3.300 ljudi u zemlji prerano umre od zagađenja zraka: što je devet posto svih smrtnih slučajeva.
Hiljade ljudi živi sa povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Human Rights Watch je dokumentirao kako otrovni zrak u Bosni i Hercegovini ima razorne uticaj na pravo njenih stanovnika na zdravlje i život, posebno starijih ljudi i djece.
Na globalnom nivou, sagorijevanje uglja glavni je uzočnik kako klimatskih promjena, odgovornih za 20 posto emisija stakleničkih plinova, tako i zagađenja zraka koje ubija oko sedam miliona ljudi širom svijeta svake godine.
Iako su vlasti u Bosni i Hercegovini poduzele neke korake za smanjenje zagađenja zraka, one također produžavaju korištenje uglja za proizvodnju električne energije.
Vlada je u martu 2022. godine produžila vijek trajanja dvije zastarjele i visoko zagađujuće elektrane na ugalj, Tuzla 4 i Kakanj 5, do 2028. godine, uprkos tome što Ugovor o energetskoj zajednici nalaže da se ove elektrane zatvore 2022. godine.
Pružatelj usluga električne energije u državnom vlasništvu navodi zabrinutost za energetsku sigurnost kao opravdanje za njihov nastavak rada.
U entitetu Republika Srpska, vlada još uvijek nije poništila dozvolu za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3 uprkos nedavnoj odluci suda da poništi vladino odobrenje za procjenu uticaja termoelektrane na životnu sredinu.
Odluka je dijelom uzrokovana nedostatkom konsultacija sa zainteresiranim stranama u susjednim zemljama, posebno u Hrvatskoj.
Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočavati s još jednom zimom obilježenom udisanjem smrtonosnog zraka kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljive izvore energije.
Vrijeme je da Bosna i Hercegovina prihvati svoj potencijal za proizvodnju čiste energije ali i radnih mjesta koja mogu biti stvorena na ovaj način, te zauvijek staviti tačku na korištenje uglja ugljem i zagađenje zraka, navodi se u saopćenju organizacije Human Rights Watch.
federalna.ba/Fena
