Ovaj nagli skok rezultat je značajnih poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu, prije svega zbog geopolitičkih tenzija, nesigurnosti u vezi sa transportnim rutama u Bliskom istoku, poput Hormuškog moreuza te novih sankcija na izvoz energenata.
Nesigurnost unose i najave iz Saudijske Arabije da će obustaviti izvoz nafte ka Evropi.
Zbog toga su cijene goriva na benzinskim pumpama širom BiH skočile posljednjih dana, a stručnjaci prognoziraju da bi mogle otići i do 4 KM.
Ovakve informacije izazvale su novi val zabrinutosti među stanovništvom, koje se opravdano pribojava da će skok cijena naftnih derivata pokrenuti novi lančani val poskupljenja osnovnih životnih namirnica i usluga.
Dodatni pritisak na već uzdrmane kućne budžete stvara i predstojeća sezona grijanja, tokom koje bi također moglo doći i do poskupljenja plina s obzirom na poskupljenje nafte.
Tragom ovih predviđanja kontaktirali smo predsjednika Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” Marina Bagu.
Kako kaže, zabrinjavajuće je da sve zemlje poduzimaju mjere za ublažavanje posljedica poskupljenja goriva i prema socijalnim kategorijama i prema ekonomiji, ali u BiH to nije slučaj.
“U BiH se to prihvati kao zdravo za gotovo, isto kao da nemamo nikakve institucije koje plaćamo, koje bi nas trebale zaštititi u tom slučaju. Tako da mogu samo konstatovati da ćemo ovaj, kao i prošli put, biti jednostavno prepušteni sami sebi, očekujući dalja poskupljenja svega i svačega”, rekao je Bago.
Smatra da nema razloga da se nadamo drugačijem tretmanu nadležnih institucija jer se to nije dešavalo zadnjih 20-ak godina.
“Ne vidim da se nešto značajno promijenilo pa da nešto trebamo očekivati. Ako uzmemo samo zemlje u regionu, u Evropskoj uniji, recimo Hrvatska je prije nekoliko dana upumpala pola milijarde KM s ciljem ublažavanja poskupljenja goriva. Nemam informaciju da su se naši sastali po tom pitanju, ne poduzeli neke mjere i izdvojili neki novac. Dakle, odgovorne zemlje se trude da amortiziraju poskupljenja, da pomognu ranjivim kategorijama, privrednicima, poljoprivrednicima, bilo kome na koga to utiče. Međutim, kod nas to nije slučaj. Uvijek budemo prepušteni sami sebi i, kao što znamo, iznos potrošačke korpe za četveročlanu porodicu stalno raste”, konstatovao je.
Problem leži i u činjenici da nas početkom oktobra očekuju izbori. Bago smatra kako je i to jedan od razloga zbog kojeg sigurno ne možemo očekivati reakciju nadležnih institucija dok vlasti ne budu formirane, a da bi to moglo trajati mjesecima.
“Pa nije realno, zaista, očekivati, jer bilo kakve mjere zahtijevaju novac. Očekivati sad nekoliko dana prije izbora da se investira neki novac koji nije ni planiran, kojeg nema, kojeg bi trebalo pronaći, to je teško. Bliži se kraj budžetske godine. Niti ima političke volje, niti imamo planiran novac. Zato tako da ne treba gajiti nikakve iluzije po tom pitanju”, zaključio je.
Klix.ba