U Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje nalazi se 246.000 nezaposlenih. Uprkos ovoj činjenici svake godine federalni revizori u svojim izvještajima ukazuju na neutrošeni novac namijenjen programima zapošljavanja pri Federalnom zavodu za zapošljavanje, ali i u pojedinim kantonalnim službama za zapošljavanje.
Razlika između ugovorenih i isplaćenih sredstava
Primjera radi, Federalni zavod za zapošljavanje je za 2025. godinu raspolagao budžetom od 207.070.427 KM! Za aktivne mjere zapošljavanja i zajedničke projekte bilo je planirano 183.513.627 KM, ali je realizovano svega 85.607.414 KM, odnosno 47 posto.
Od novca planiranog isključivo za programe iz 2025. godine, u iznosu od 116.369.458 KM, realizovano je samo 39.132.727 KM ili 34 posto.
Helenu Lončar, direktoricu Federalnog zavoda za zapošljavanje, pitali smo zašto na kraju svake godine imaju milione KM nerealiziranih, a više od 200 hiljada je nezaposlenih u Federaciji BiH.
– Podaci o realizaciji planiranih sredstava odnose se na izvršenje, odnosno isplatu sredstava poslodavcima po osnovu realizacije programa aktivne politike zapošljavanja u tekućoj godini, a ne na ukupnu realizaciju programa.
Stvarni stepen realizacije programa potrebno je sagledavati kroz iznos ugovorenih sredstava, odnosno kroz preuzete ugovorne obaveze prema korisnicima programa. Razlika između ugovorenih i isplaćenih sredstava proizlazi iz načina realizacije mjera aktivne politike zapošljavanja.
Isplata sredstava korisnicima vrši se po principu refundacije, mjesec za mjesec, nakon dostavljanja i provjere dokumentacije kojom korisnik pravda nastale troškove. S obzirom na to da ugovori traju do 12 mjeseci, obaveze preuzete na osnovu javnog poziva objavljenog u jednoj kalendarskoj godini ne realiziraju se nužno u cijelosti u istoj godini. Dio ugovorenih sredstava, u skladu s dinamikom realizacije ugovora i pravdanja troškova, isplaćuje se u narednoj godini – navode za Faktor iz Federalnog zavoda za zaošljavanje.
Dodaju kako je konkretno, u 2025. godini za provođenje novih mjera aktivne politike zapošljavanja bilo na raspolaganju 101.351.276 KM, namijenjenih za realizaciju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke. Od ukupno raspoloživog iznosa, do kraja 2025. godine ugovoreno je 99.476.809 KM, što predstavlja više od 98 posto raspoloživih sredstava.
– Istovremeno, činjenica da sva ugovorena sredstva nisu isplaćena do kraja 2025. godine ne znači da sredstva nisu realizirana u okviru programa. Naprotiv, riječ je o sredstvima koja su ugovorena i čija se isplata vrši sukcesivno, u skladu s dinamikom realizacije ugovornih obaveza i dostavljenim pravdanjima korisnika. Zbog toga se dio sredstava po ugovorima zaključenim u 2025. godini isplaćuje tokom 2026. godine.
Prilikom ocjene stepena realizacije programa aktivne politike zapošljavanja, važno je razlikovati izvršene isplate u određenom periodu od ukupno ugovorenih sredstava, budući da sama dinamika isplate ne odražava u potpunosti stepen realizacije programa niti iznos sredstava za koji su preuzete ugovorne obaveze – naveli su iz Zavoda.
Razgovarali smo sa federalnim zastupnikom Admirom Čavalićem, ekspertom u ekonomskoj oblasti.
Biroi su politička birokracija, umjesto platforme za zapošljavanje
– Ako se ide u spuštanje doprinosa, onda treba da targetiramo (ciljamo) naknadu za nezaposlenost jer očigledno je da zavod za zapošljavanje i biroi imaju više sredstava nego li je potrebno na tržištu rada. I druga inicijativa vezala se za Zakon o posredovanju u zapošljavanju gdje je cilj bio da se identificira koji su to aktivni tražioci posla na koje treba da se troši novac i ostali koji su evidentirani bi imali zdravstveno osiguranje. Sada imamo problem da zavodi imaju neke evidencije koje im ništa ne govore, na način da ne znamo, zavodi ne znaju gdje fokusirati novac, na koje nezaposlene osobe, razumijevajući da je dosta ljudi nezaposleno čisto kako bi imali pravo na zdravstveno osiguranje – navodi Čavalić.
Kaže kako se takva situacija ponavlja iz godine u godinu.
– Novac se emituje prema poslodavcima, nemamo jasne revizije ni evidencije da li to ima zaista dugoročnog efekta. Vidimo ne prave neku značajnu razliku na tržištu rada osim sezonskih oscilacija kada su programi, malo se poveća zaposlenost. Ti zavodi se čuvaju kao politički plijen i na federalnom i na kantonalnom nivou.
Novac koji se usmjerava biroima je od radnika i poslodavaca, to je od doprinosa. Biroi su politička birokracija umjesto da je funkcionalna platforma za zapošljavanje.
Predlagao sam, a što je implementirano u Hrvatskoj, jeste da čitavu godinu postoje programi zapošljavanja, a ne da mi pravimo da bude neki klik gdje se rasporedi nekih 20-30 miliona KM. Treba kada se pojavi nezaposleni kadar, da ode do zavoda, pita ima posla, može li im se pomoći, a ne da kvartalno idu javni pozivi – kazao je Čavalić.
Faktor