Korićanske stijene
Bacanjem ruža niz liticu na mjestu masovnog strijeljanja članovi porodica žrtava, bivši logoraši, predstavnici vlasti i brojni građani u petak su na lokaciji Korićanskih stijena, na planini Vlašić, obilježili 34. godišnjicu od masovnog streljanja 224 logoraša koji su prethodno dovedeni na lokalitet egzekucije pod izgovorom odlaska na razmjenu, javlja Anadolu.
Članovi porodica ubijenih, bivši logoraši, brojni građani, predstavnici i članovi udruženja žrtava, bacanjem ruža niz stijenu u ponor dubine 300 metara, suzama i dovama su se prisjetili streljanih logoraša, na mjestu gdje su ubijeni nakon što im je naređeno da se poredaju duž ivice puta prema litici i kleknu. Potom su uslijedili pucnji koji su trajali, prema svjedočenjima učesnika, zločinaca, više od 15 minuta.
Jusuf Arifagić je kazao da je njegova poruka s ovog mjesta identična kao i prethodnih godina s tim da “pokušavam poslati snažnu poruku prema svim strukturama države koji bi trebali shvatiti da svi ljudi koji su umirali 1992. na ovom prostoru, su umirali za Republiku BiH.”
“Na neki način njihovi životi su utkani u temelje države. Ako zaboravimo ovu ovdje istinu, ako zaboravimo ovu historiju koja je ovdje napisana krvlju, onda se pitamo šta je budućnost”, rekao je.
Naveo je da “ovakva mjesta trebaju biti regulisana kroz jedan državni zakon”.
“Ovdje se treba izgraditi infrastruktura koja će ostati kao trajno svjedočanstvo budućim generacijama u BiH, svih naroda, kako nam se ova krvava historija, koja je ponavljana zadnjih 200-300 godina, ne bi više nikada ponovila”, naglasio je Arifagić dodavši da “oružje i topovi na Balkanu trebaju utihnuti”.
Istakao je da je na Korićanskim stijenama napisana jedna od najmračnijih historija.
“Ovdje su ljudi prvo opljačkani, pa strijeljani, a nakon toga su bacali bombe da bi preživjeli bili likvidirani, a zatim su sišli dole u kanjon i ubijali ljudi. U toj kamenoj grobnici, kako je zovemo, svi skeletni ostaci su bili opljačkani, sva garderoba je bila skinuta, a to su radili mještani Korićana”, pojasnio je.
Dodao je da su do danas identifikovane 184 osobe, navodeći da zbog razmjera uništenja posmrtnih ostataka svi nikada neće biti identifikovani.
Zločin iz augusta 1992.
Na lokaciji Korićanskih stijena, na planini Vlašić, u augustu 1992. godine strijeljana su 224 logoraša koji su prethodno dovedeni na lokalitet egzekucije pod izgovorom odlaska na razmjenu.
Na tri mikrolokacije na Korićanskim stijenama pronađeni su posmrtni ostaci 182 Bošnjaka i Hrvata s područja općina Prijedor i Kotor-Varoš. U ovoj grobnici pronađeni su posmrtni ostaci 177 Bošnjaka i pet Hrvata. Još se traga za svim skeletnim ostacima jer su tijela ubijenih logoraša prebačena i zakopana na drugim lokalitetima.
Prijedorske Bošnjake, prethodno zatvorene u tamošnjim koncentracionim logorima, pod izgovorom razmjene, na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora. Naredivši im da kleknu, pucali su im u leđa nakon čega su njihova tijela padala u ponor dubok više od 300 metara.
Presude za Korićanske stijene
Darko Mrđa, bivši pripadnik Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, zbog ovog zločina je, nakon priznanja krivnje, u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina zatvora.
U Sudu BiH je za ovaj zločin pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca. Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine dobili su Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja. Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Kazna od 15 godina zatvora izrečena je Željku Stojniću. Damir Ivanković je osuđen na 14 godina, Ljubiša Četić na 13, a Gordan Đurić na osam godina zatvora, i njima trojici su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje.
Obilježavanju su prisustvovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ministar rada i socijalne politike u Vladi FBiH Adnan Delić.
Anadolija Balkan /Fotogalerija: Denis Zuberi / AA