Stalni politički sukobi i loša ekonomska situacija razlog su odlaska stotina hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine. No, uprkos brojnim preprekama, ima i onih koji žele stvoriti budućnost na ovim prostorima.
Dok se hiljade mladih spakovalo i otišlo iz BiH u novo poglavlje svog života, Aiša Čorbo otvorila je vrata svog ostvarenog sna ne napuštajući državu. Njen sportski studio za žene i djecu već prima polaznike. Poseban sistem vježbanja obilježen lebdećom jogom, gimnastikom i plesom privlači mnoge.
”Kroz ljuljanje radimo određene vježbe što čini treninge jako zanimljivim i drugačijim. Ovo je za sve starosne dobi odnosno za djecu od tri godine, pa do tinejdžerskog doba i naravno za odrasle žene”, kazala je Aiša Čorbo.
Put do pokretanja biznisa nije bio lagan. Ova karate majstorica koja je radila i kao odgajateljica kaže da je to dug i težak proces.
”Mislim da se u konačnici isplati zato što BiH ostaje na nama, na nama mladima i dužni smo da je njegujemo i da je guramo da bude bolja!”, dodala je Čorbo.
Najveća odgovornost u tom kreiranju bolje države je na nadležnima. Osim što ne ukidaju brojne namete, oni određuju i nedostatne podsticaje. Najavljuju da će značajnija izdvajanja biti uskoro.
”Vjerovatno će biti brzo na Vladi da se izdvoji milion maraka za sve oni koji su start-up da mogu učestvovati na javnom pozivu i gdje bi mi učestvovali u finansiranju nabavke mašina i tako olakšali njihov taj start”, naglasio je Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH.
Podsticaje daju i neprofitne korporacije, ambasade, te EU kroz različite projekte. Također i nove tehnologije mladima otvaraju mogućnost ostanka. Tarik Horozović, mladi bh. inovator i student računarstva i informatike, planira to iskoristiti i ostati u državi.
”Ja sam u takvoj struci da mogu da radim iz BiH za stranu platu i to mi je plan za budućnost, time da se bavim. Što se tiče neformalnog obrazovanja jako često je zanemarano od institucija.. ministarstava i slično, ali i od samih studenata koji su navikli na formalni način obrazovanja i koji misle da je diploma koju dobiju sama dovoljna da dobiju posao”, kazao je student Tarik Horozović.
On se dokazao i na takmičenju inovacija u Rumuniji osvojivši drugo mjesto. U svemu je, kaže, znanje, želja i stalno obrazovanje najvažnije. Svjesna toga je i Anesa Čutuna. Neformalno obrazovanje je mogućnost koju veliki broj mladih ne koristi.
”Uvijek sam tražila da negdje idem, da nova znanja i iskustva stičem, te da iskoristim neke prilike koje se pružaju u cijeloj BiH. Zapravo, cilj mi je da steknem iskustva koja ne mogu naučiti u formalnom obrazovanju”, istakla je studentica Anesa Čutuna.
Ovakvi proaktivni, energični mladi ljudi mogu donijeti promjene. Nažalost, hiljade i hiljade takvih već je otišlo. No, vrijeme je za zaokret, poručuju neki od njih. Svim mladima treba samo podrška, podsticaj i uklanjanje brojnih birokratskih barijera.
N1
