Borba mještana viteškog sela Kruščica protiv izgradnje mini hidroelektrane po mnogo čemu je posebna. Osim činjenice da je to prvi sličan otvoreni bunt naroda koji će, bez obzira na posljedice, kako sada stvari stoje, u svojoj borbi istrajati do kraja, posebna je i po tome što su se muškarci, koji su cijeli bunt i pokrenuli, sklonili pred zveckanjem policijskih lisica, a u prve redove stale su njihove bolje polovine.
I ne samo da su stale, nego se nisu ni povukle, pa su tako krajem avgusta najprije intervencijom specijalaca završile u autobusu kojem je odredište bilo policijska stanica, nakon čega su čak 22 mještanke Kruščice na kućnu adresu dobile prekršajne prijave.
Ni to ih nije pokolebalo, nego su zajedno s muškarcima odbacile prihvatiti krivicu i platiti nemale kazne, te odlučile angažirati advokata. Općinski sud u Travniku nije imao drugog izbora nego obustaviti prekršajni postupak.
Ni tu nisu stale. Čvrsto su odlučile s vlasti u Mjesnoj zajednici (MZ) skinuti staru garnituru ljudi koje drže odgovornim za datu saglasnost MZ Kruščica za gradnju hidroelektrane.
Formirale su listu na kojoj su bile isključivo članice nježnijeg spola, te su premoćno pobijedile, osvojivši osam puta više glasova nego konkurenti, a nakon pobjede najavile su i podnošenje tužbe protiv svih za koje u dokumentima utvrde da su odgovorni.
Jedna sa te pobjedničke liste, Nermina Bešo, kaže kako su im njihovi hrabri muškarci veliki vjetar u leđa, ali da su vlast sada preuzele – žene.
Više od 20 godina poslijeratna vlast nam je maglila oči, odlučile smo reći stop! Progledali smo prije četiri mjeseca i to onog jutra u pet sati na mostu kad je policija izvršila napad na nas. Žene su tada dobile snagu i pokazale tko su. Naši dragi muškarci hrabri su zajedno s nama i veliki su nam vjetar u leđa, ali mi možemo biti ravnopravne, pustite nas pa ćete vidjeti, kazala je Bešo.
Iako su se oko ovog pitanja ujedinili mještani svih nacionalnosti, posebno su ponosne, kažu, da su većinu posla napravile Bošnjakinje.
Ujedinile smo sve nacije u selu i žene su došle na vlast. Posebno je važno i na to smo zaista ponosne što je od početka bila riječ uglavnom o Bošnjakinjama, s obzirom na to da se uvijek smatralo da su žene s hidžabom ili bez njega, da tako kažem, zamlaćene od svojih muževa. To nije točno i sad ćemo to pokazati! Pustili smo ih da probaju, prebacili su nam vruć krompir u ruke, sad više nema, mi vodimo borbu, kazala je Bešo.
Ni duboki snijeg ih nije spriječio da budno paze na svoj most, jedini put do vodozaštitne zone Ilidža, mjesta na kojem je predviđena gradnja hidroelektrane. Tako su s muškarcima izgradile drvenu kućicu u kojoj danas danonoćno dežuraju. Žene uglavnom dnevne smjene, dok su pripadnici snažnijeg spola zaduženi za stražarenje noću.
I dok žene vuku sve konce, muškarci su im itekako priznali primat. Osim počasti kroz preimenovanje mosta, kažu kako je prepuštanje uzda boljim polovinama bio pravi potez.
Mislim da je to pravi potez. Kad se mi, muškarci, nismo mogli dogovoriti, žene su preuzele vlast i bit će tako kako su se one izjasnile, kazao je Kruščičanin Enes Salkić, koji je prije dvije i po godine ostao bez supruge i tada, kaže, uvidio što znači žena, jer „bih svaki dan volio asfalt kopati nego spremati, usisavati, ložiti i sve druge kućanske poslove raditi“.
Tako su im u improviziranom drvenom objektu napravili izolaciju, priključili struju, unijeli šporet, namještaj i televizor, pa je on praktički postao centar sela koji je povezao sve.
Nesvakidašnja situacija u Kruščici, smatraju stručnjaci, pokazuje kako su žene osjetljivije na ugrožavanje životne sredine i mnogo teže popuštaju pod pritiscima, bili oni politički, ideološki ili bilo koji drugi.
Tako sociolog Srđan Vukadinović kaže da bi muškarci vjerovatno u nekom trenutku popustili pod pritiscima.
Takve inicijative iz lokalnih sredine treba pozdraviti i one moraju biti inicijalna kapisla za još mnogo drugih sličnih stvari. Ovaj fenomen ne možemo drugačije tumačiti nego činjenicom da su žene osjetljivije na ugrožavanje životne sredine jer tu uglavnom borave 24 sata, dok je većina muškaraca vezana za poslove na nekom drugom mjestu. One su puno tvrđe kad su u pitanju politički, ideološki ili bilo koji drugi pritisci jer puno dublje i životnije doživljavaju svoju životnu sredinu te su jako osjetljive kad je ona ugrožena, kaže Vukadinović.
izvor:drukciji.ba
