Najviše tužbi protiv novinara u BiH podnose političari

0
47

Medijski stručnjaci, novinari, urednici i pravnici okupili su se u Sarajevu kako bi razgovarali o primjeni Zakona o zaštiti od klevete u BiH i saradnji medija sa pravosuđem.

Riječ je o radionici koja se održava u okviru JUFREX projekta Vijeća Evrope, odnosno Jačanju pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope.

BiH je usvojila najbolju legislativu kada je riječ o zaštiti od klevete i procesuiranju, međutim u praksi primjena zakona nije najbolja, stav je “Udruženja BH novinari”. Primjena Zakona o zaštiti od klevete u BiH često se koristi za pritiske na novinare, urednike i vlasnike medijskih kuća.

“To pokazuje ne samo broj vođenih sudskih postupaka, to pokazuje još više i broj tužbi koje su u međuvremenu povučene”, kazao je Mehmed Halilović.

Prema podacima Linije za pomoć novinarima, godišnje se podnese 100 tužbi za klevetu. Tokom prošle godine aktivna su bila 173 slučaja, podaci su Udruženja „BH novinari“. Sudovi su do sada dosuđivali naknade štete u iznosima od 500 do 20.000 KM.

Najviše tužbi protiv novinara u BiH podnose političari, predsjednici stranaka, direktori, javne osobe, koje bi trebale trpiti veću kritiku u medijima, stav je BH novinara.

“Naši političari mnogo više nego u nekim drugim državama podnose tužbe za klevetu protiv novinara i medija. Analiza je također pokazala da ove tužbe najviše uticaja imaju na cenzuru i samocenzuru u lokalnim zajednicama, u manjim gradovima, da su odštetni zahtjevi od 5 do 10 hiljada maraka ali ima i puno većih čak i milionskih odštetnih zahtjeva”, izjavila je Borka Rudić.

U Hrvatskoj su odštetni zahtjevi dosta veći, a broj tužbi za klevetu dostiže i hiljadu godišnje ističe odvjetnica Vesna Alaburić. Neophodno je, kaže, više raditi na sudskoj praksi i dobroj pripremi odbrane medija i novinara u sudskim procesima. Poseban izazov je, dodaje, braniti novinara koji je u komentaru upotrijebi prilično grube i uvrijedljive riječi i mišljenja.

“I onda se pitanje da li je time prešao granice slobode i govora ili ne. I tu ja maksimalno koristim praksu evropskog suda za ljudska prava, koja otprilike kaže: sloboda govora štiti iznošenje i određenih vulgarnosti, dopušta i određena pretjerivanja, imate i pravo za nekoga reći od toga da je idiot, da je blesav, da je lažljiva, ali moraju se takvi vrijednosni sudovi temeljiti na dostatnoj činjeničnoj osnova”, kazala je Vesna Alaburić.

Potpuna i apsolutna odbrana novinara i medija je istina o bilo kojoj temi od javnog interesa, ističu i novinari i pravnici. S druge strane bh. pravosuđe mora primjenjivati evropske standarde koji su ustanovljeni presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, poručuje Halilović.

 

“Ali isto tako i u medijskoj zajednici itekako ima razloga da mi novinari, urednici, mediji, portali, učinimo mnogo više i u većoj mjeri primjenjujemo sve standarde predviđene u našim kodeksima za profesionalno ponašanje”, rekao je Mehmed Halilović.

Poboljšanje političke i društvene klime, te podizanje svijesti javnih ličnosti o odgovornosti javne riječi, neophodno je kako bi bila moguća primjena Zakona o zaštiti od klevete na način da se podržava sloboda govora i izražavanja, ali i sankcionira neodgovorno novinarstvo.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here